U HRVATSKOJ je ove godine prijavljeno 15 infekcija virusom Zapadnog Nila, a deset zaraženih završilo je u bolnici zbog teškog oblika bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav, pokazuju podaci HZJZ-a objavljeni 18. rujna.

Preostalih petero nije imalo nikakve simptome. Infekcija im je otkrivena testiranjem pri dobrovoljnom darivanju krvi. Smrtnih slučajeva nije bilo. Infekcije su prijavljene u Gradu Zagrebu te Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Iako broj prijavljenih infekcija raste, HZJZ situaciju i dalje smatra uobičajenom za ovo doba godine.

>> Virus Zapadnog Nila pojavio se u Zagrebu. Tko je izložen riziku?

Najgora sezona bila je 2018.

Dr. Maja Sabolić, pedijatrijska infektologinja s dugogodišnjim iskustvom rada u Klinici za infektivne bolesti, koja danas radi u privatnoj praksi, objasnila je za Index da virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj nije ni nov ni egzotičan. Ovdje se pojavljuje već petnaestak godina, uglavnom ljeti i početkom jeseni. Vrhunac sezone obično je u kolovozu i rujnu.

"Od prvog dokazanog slučaja gotovo svake godine u Hrvatskoj bilježimo infekcije, samo ih je nekada više, a nekada manje. Ova godina po tome nije nikakav ekstrem. Najizraženija sezona dosad bila je 2018., kada su u Hrvatskoj prijavljena 53 slučaja infekcije", rekla je Sabolić.

U Europi do početka rujna umrla 61 osoba

U Europi je od početka ove sezone do 3. rujna prijavljen 61 smrtni slučaj povezan s virusom Zapadnog Nila.

Najteža sezona dosad također je bila 2018., kada je u državama EU-a i susjednim zemljama prijavljeno više od 2000 infekcija i oko 180 smrtnih slučajeva.

Virus pronađen u zagrebačkim vranama, prenose ga obični komarci

Virus je krajem kolovoza potvrđen kod pet uginulih vrana u Zagrebu, a Ministarstvo poljoprivrede potom je 31. kolovoza objavilo da je njegovo kruženje među divljim pticama potvrđeno na području cijelog grada.

Ptice su glavni prirodni domaćini u kojima se virus održava. Komarci se zaraze kada se hrane krvlju zaraženih ptica, a sljedećim ubodima virus mogu prenijeti na ljude i konje. Ljudi se ne mogu zaraziti običnim kontaktom s pticama ni sa zaraženim ljudima. Ni komarac ne može prenijeti virus s čovjeka na čovjeka jer je količina virusa u ljudskoj krvi preniska da bi se komarac zarazio.

Glavni prijenosnici nisu neke egzotične vrste, nego obični komarci iz roda Culex, prisutni diljem Hrvatske.

Jednom pacijentu pomagao je respirator

U ranijem izvještaju, kada je bilo šestero hospitaliziranih, HZJZ nije objavio pojedinačne podatke o dobi, zdravstvenom stanju i simptomima svih tih pacijenata. Prema informacijama objavljenima nekoliko dana ranije, dvoje hospitaliziranih bilo je na intenzivnom liječenju. Jedan pacijent počeo se oporavljati, dok je drugi bio na respiratoru, uređaju koji mu je pomagao disati.

Četiri od pet infekcija prolaze neprimjetno

Velika većina zaraženih neće ni znati da je virus ušao u njihov organizam. Oko 80 posto infekcija prolazi bez ikakvih simptoma. Kod dijela ljudi pojave se blaže tegobe: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, probavne smetnje ili prolazni osip. Sve može nalikovati gripi i obično traje nekoliko dana.

Sabolić kaže da na početku bolesti nema prepoznatljivog simptoma koji bi odmah otkrio da je riječ baš o virusu Zapadnog Nila, a ne o nekoj drugoj virozi.

"Ako imate glavobolju, temperaturu i bolove u mišićima, sve to u početku izgleda kao nekakva ljetna gripa. Ako su simptomi dovoljno jaki da ostanete u bolnici, onda vas se testira ili se uzima uzorak tekućine koja okružuje mozak i leđnu moždinu kako bi se vidjelo što se događa u središnjem živčanom sustavu", objasnila je.

Kako liječnici otkrivaju što se krije iza simptoma?

Postoji test kojim se ciljano traži virus Zapadnog Nila, ali liječnici obično istodobno provjeravaju i druge moguće uzročnike sličnih simptoma. Među njima su, primjerice, enterovirusi, koji također mogu izazvati virusni meningitis, odnosno upalu moždanih ovojnica.

"Od svih virusnih meningitisa koje sam tijekom rada vidjela u Zaraznoj bolnici, tek je manjina bila uzrokovana virusom Zapadnog Nila", kaže infektologinja.

Može izazvati upalu mozga i leđne moždine

Kod malog dijela zaraženih virus može zahvatiti središnji živčani sustav. Tada može izazvati meningitis, odnosno upalu moždanih ovojnica, encefalitis ili upalu mozga, meningoencefalitis, koji zahvaća i mozak i njegove ovojnice, te mijelitis, odnosno upalu leđne moždine.

Najugroženije su starije osobe, posebno one iznad 65 ili 70 godina, ljudi oslabljenog imunosnog sustava te oni koji već imaju druge teže bolesti. No ozbiljan oblik može se razviti i kod mlađih osoba bez poznatih pridruženih bolesti.

"Može se dogoditi da neurološko oštećenje bude toliko teško da pacijent završi u jedinici intenzivnog liječenja, na mehaničkoj ventilaciji, s meningoencefalitisom i potpunim poremećajem svijesti. Mogući su i smrtni slučajevi, no oni su rijetki", rekla je.

Šestogodišnjakinji zahvatio mali mozak

Kao poznat hrvatski primjer težeg oblika bolesti u mlađoj dobi Sabolić je izdvojila šestogodišnju djevojčicu liječenu 2018. u Osijeku. Kod nje je potvrđen virus Zapadnog Nila, a razvila je cerebelitis, odnosno upalu malog mozga. Upala joj je narušila ravnotežu i dva je tjedna provela u bolnici.

"U početku se znalo da je riječ o infekciji središnjeg živčanog sustava, ali se nije znalo što ju je uzrokovalo. Na kraju je potvrđen Zapadni Nil. To je kod nas poznat slučaj u djeteta, no takvi su slučajevi vrlo, vrlo rijetki", rekla je Sabolić.

Najteži oblici mogu dovesti do kome i prestanka disanja

Posljedice ovise o tome koliko je upala jaka i koje je dijelove živčanog sustava zahvatila. U težim slučajevima mogu se pojaviti epileptički napadaji, stupor, odnosno stanje izrazito smanjene budnosti i reagiranja, koma te nemogućnost samostalnog disanja.

Smrt ne mora biti posljedica samo izravnog oštećenja mozga. Dugotrajan boravak na intenzivnom liječenju i respiratoru povećava i rizik od bolničkih infekcija, sepse i drugih komplikacija.

Problemi s pamćenjem, govorom i ravnotežom mogu ostati

"Ako se radilo o težem neurološkom obliku bolesti, mogu zaostati poremećaji govora, pamćenja, koncentracije, ravnoteže i motorike. Kod odraslih posljedice ovise o dobi, trajanju bolesti i tome koliko je pacijent teško neurološki stradao", objasnila je i dodala:

"Kod djece su teški neuroinvazivni oblici bolesti znatno rjeđi nego u starijih odraslih, a prognoza je u pravilu bolja."

Blaži virusni meningitisi mogu proći uz nadoknadu tekućine infuzijom, lijekove za snižavanje temperature i praćenje stanja, nakon čega se pacijent spontano oporavi.

Nema cjepiva ni lijeka za ljude

Protiv virusa Zapadnog Nila nema odobrenog cjepiva za ljude ni specifičnog antivirusnog lijeka. Liječnici zato ublažavaju simptome i podupiru životne funkcije dok se organizam bori s infekcijom. Najteži pacijenti liječe se na intenzivnoj.

Hrvatska javnost dobro pamti da je glumica Mira Furlan 20. siječnja 2021. umrla u SAD-u od posljedica infekcije virusom Zapadnog Nila, u 66. godini života.

Zaštita počinje sprječavanjem uboda

Najvažnija zaštita počinje sprječavanjem uboda komaraca: uporabom repelenata, nošenjem dugih rukava i nogavica te postavljanjem zaštitnih mreža. Važno je i ukloniti posude i druge predmete u kojima se zadržava voda jer se u njoj komarci razmnožavaju.

"Činjenica da nemamo ni cjepivo ni specifičnu terapiju čini bolest pomalo zastrašujućom. Tijekom sezone stalno smo izloženi ubodima komaraca i infekcija se može dogoditi bilo kome. To je slično kao rulet. Ipak, riječ je o bolesti koja je rijetko teška i nema razloga za paniku", zaključila je Sabolić.