HRVATSKI istražitelji već neko vrijeme raspliću kriminalnu mrežu koja je iz hrvatske banke sofisticiranim računalnim napadom ukrala oko 250 tisuća eura. Novac je podignut s bankomata na koji su prije toga postavljeni uređaji za hakiranje.

Nije još sasvim jasno je li se radilo o tzv. host spoofing napadu ili pak black box napadu, no banka je u svakom slučaju ostala bez gotovo četvrt milijuna eura. Sve se dogodilo još početkom ožujka prošle godine kada je banka prijavila nestanak novca.

Do sada su bankomati u Hrvatskoj uglavnom bili na meti kradljivaca koji su za njihovo obijanje koristili razne eksplozije. 

Kako su raskrinkani lopovi?

Tijekom policijskog očevida istražitelji su u samom bankomatu pronašli elektronički uređaj koji je bio spojen na njegove instalacije, a drugi dio uređaja, za koji se vjeruje da je također korišten u napadu, pronađen je u obližnjem košu za smeće.

Istražitelji su zatim krenuli u analizu videonadzora. Ubrzo su uspostavili i međunarodnu policijsku suradnju preko Europola i Interpola. Kako se evidentno radilo o međunarodnoj kriminalnoj mreži, na taj se način došlo do korisnih informacija.

U međuvremenu su pregledani i uređaji koji su bili postavljeni u samom bankomatu kako bi ga se hakiralo i došlo do novca. U Hrvatskoj je, prema informacijama Indexa, uhićen samo jedan član ovog kriminalnog lanca. Riječ je o osobi koja ima državljanstvo Venezuele, no istragom je obuhvaćeno još nekoliko njegovih sunarodnjaka.

Je li već pronađen i ukradeni novac za sada nam nije potvrđeno.

Omeli rad bankomata

Inače, host spoofing je napad na komunikaciju između bankomata i središnjeg sustava banke ili kartičnog procesora koji odobrava isplatu novca. Bankomat pri svakoj transakciji šalje zahtjev za autorizaciju i čeka odgovor smije li isplatiti gotovinu. Napadač se ubacuje u tu komunikaciju te presreće, mijenja ili zamjenjuje odgovor banke.

Tako se, primjerice, poruka o odbijanju transakcije može izmijeniti u lažno odobrenje. U drugoj varijanti zahtjev bankomata uopće ne stiže do legitimnog sustava, nego mu se napadačev uređaj predstavlja kao bankovni sustav i šalje naredbu za isplatu. Bankomat pritom vjeruje da je transakcija uredno odobrena, iako banka nije dala suglasnost niti je račun nužno terećen.

Black box napad funkcionira drukčije.

Što je točno Black box?

Napadači tada najčešće fizički otvore ili oštete kućište bankomata kako bi došli do kabela i elektroničkih komponenti povezanih s modulom za isplatu novčanica. Na njega priključe vlastiti uređaj, takozvani black box, koji izravno šalje naredbe za izbacivanje gotovine.

Takav napad pripada skupini napada poznatih kao jackpotting, kojima je cilj prisiliti bankomat da izbaci veći dio ili sav novac iz kaseta. Za razliku od host spoofinga, u kojem se bankomat obmanjuje lažnim odobrenjem, kod black box napada uobičajeni računalni i autorizacijski sustav uglavnom se potpuno zaobilazi.

Naziv black box ne odnosi se nužno na izgled uređaja. Riječ je o općem nazivu za neovlašteni vanjski uređaj kojim napadači pokušavaju preuzeti kontrolu nad modulom za isplatu. Oba napada razlikuju se od skimminga jer njihov primarni cilj nije krađa podataka s kartice i PIN-a, nego izravno izazivanje neovlaštene isplate gotovine.