Plenković: Hrvatska neće prihvatiti migrantske centre ni pod kojim uvjetima
PREMIJER Andrej Plenković u intervjuu za Dnevnik HRT-a govorio je o zaključcima summita MED9, europskom proračunu, migracijama, cijenama energenata, situaciji u Bosni i Hercegovini te problemu s otpadom u Gospiću. Najavio je da će Vlada nastaviti s mjerama za zaštitu građana od rasta cijena i poručio da Hrvatska neće prihvatiti migrantske centre. Plenković ujedno očekuje i ubrzanje europskog puta BiH.
Summit MED9 i europski proračun
Premijer je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska predsjedanje inicijativom devet mediteranskih članica EU-a zaključila sastankom u Splitu. Poruke iz završne deklaracije, objasnio je, odnose se na sigurnost, održivost i otpornost mediteranskog dijela Unije. Naglasio je i gospodarsku važnost tih zemalja za Hrvatsku, s kojima se ostvaruje gotovo 40 posto ukupne trgovinske razmjene.
"Ovakvi sastanci služe da kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približimo svoja stajališta. Otvorili smo teme i za pripremu Europskog vijeća, gdje će jedna od rasprava biti višegodišnji financijski okvir", rekao je Plenković. Hrvatska je, podsjetio je, među zemljama koje se zalažu za politiku ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivrede. "Želimo da novi okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas. No, moramo voditi računa i o konkurentnosti, kako bi cijela Europska unija bila globalno što snažnija. Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova", dodao je.
O konačnom iznosu europskog proračuna ovisit će kompromis. Plenković je spomenuo pismo najbogatijih zemalja, neto uplatiteljica, koje zbog vlastitih proračunskih ograničenja ne žele veći proračun EU-a. "Mislim da će se na kraju pronaći kompromis. Tako je bilo prije šest godina, sjetite se onog Europskog vijeća koje je trajalo nekoliko dana. Ja sam se mogao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada", podsjetio je premijer.
Zajednička migracijska politika
Zemlje sudionice summita na najvećem su udaru migracija sa Sredozemlja, a premijer Plenković smatra da jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku. "Mi moramo ovaj problem rješavati zajedno", kazao je. Pojasnio je da postoji nekoliko migracijskih pravaca - zapadnomediteranski, srednjomediteranski i istočnomediteranski, čiji jedan krak zapadnobalkanskom rutom dolazi i do Hrvatske.
Zahvalio je 6500 hrvatskih policajaca koji su, kako je rekao, danonoćno na granici i suzbijaju krijumčare. "Želim spomenuti da smo mi tu jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji", rekao je. Plenković je istaknuo da je migracijska kriza 2015. i 2016. godine snažno utjecala na promjenu političke scene u mnogim članicama EU-a.
Hrvatska odbija migrantske centre
Na ideju Europske komisije o migrantskim centrima u trećim zemljama, po uzoru na dogovor Italije i Albanije, Plenković je odgovorio da Hrvatska nije za takvo rješenje. "Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj. Ono što mi činimo je da poštujemo europska pravila, štitimo našu granicu, štitimo vanjsku granicu Europske unije, štitimo schengensku granicu i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija", rekao je Plenković.
Dodao je da takav stav danas dijele svi jer dolazak ilegalnih migranata državama članicama predstavlja financijski i socijalni trošak, ali i sigurnosni problem. "U Hrvatskoj ih neće biti, to naša vlada sigurno ne bi nikad podržala", naglasio je premijer.
Napad dronovima u Crnom moru
Premijer je komentirao i napad dronovima u Crnom moru kod Bugarske, u kojem su pogođena dva broda, a jedan je potopljen. Rekao je da ga je o događaju izravno izvijestio bugarski premijer Rumen Radev. "Riječ je o napadu pomorskim dronovima i, recimo to tako, uobičajenim dronovima", kazao je Plenković. U tom trenutku bugarske vlasti nisu imale pouzdane informacije o tome tko je poslao dronove. "Situacija je ozbiljna. Rat u Ukrajini, ruska agresija na Ukrajinu, nažalost, osjećamo svi mi sve ove godine - od energetske krize, socijalnih reperkusija i inflatornih pritisaka", rekao je Plenković.
Intervencije u cijene energenata
Plenković je istaknuo da je Vlada praktički sedam godina u stalnom kriznom upravljanju, od pandemije i potresa do energetske krize i ratova koji utječu na opskrbu. "Svi imamo isti problem: rast cijena energenata, inflatorni pritisci, i zato ovo što radi naša Vlada, rade i drugi, i činit ćemo to i dalje", pojasnio je.
Najavio je da će Vlada intervenirati u cijene energenata koliko god bude trebalo. Objasnio je da su iskoristili izuzeća koja je odobrila Europska komisija kako bi snizili trošarine na gorivo. "U potpunosti smo napustili onaj dio trošarina po litri goriva, govorim o dizelu, koji se odnosi na hrvatski proračun", rekao je. Zahvaljujući mjerama Vlade, objasnio je, cijena eurodizela niža je za otprilike 30 centi, supera za 20, a plavog dizela za 10 centi nego što bi bila na tržištu.
Očekuje se ubrzanje europskog puta BiH
Govoreći o proširenju EU-a, premijer se osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora. "Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine ostvarila tako uvjerljivu pobjedu", rekao je Plenković. Ocijenio je da je to sjajna vijest za ravnopravnost triju naroda i legitimnu zastupljenost Hrvata. Izrazio je nadu da je, kako je rekao, "anomalija koja je bila četiri puta s gospodinom Komšićem gotova" i da se to u budućnosti neće događati.
Najavio je nastavak bliske suradnje i podsjetio na zajedničke infrastrukturne projekte te ulaganja Hrvatske u BiH. Kao ključne projekte za hrvatski identitet naveo je potporu Hrvatskom narodnom kazalištu, Sveučilištu u Mostaru i Kliničkom bolničkom centru u Mostaru. "Takva politika ima očito efekte, ljudi to prepoznaju", kazao je. Očekuje da će se europski put BiH sada ubrzati. "Mi ćemo sa svoje strane pomoći. Želimo da se dinamika proširenja odvija prema zaslugama svake od zemalja", poručio je Plenković.
Oporba politizira problem otpada u Gospiću
Na najavu oporbe da zbog problema s otpadom u Lici traži njegov opoziv, Plenković je odgovorio da je riječ o "pamfletu". "Oporba koristi za svoju korist kriminal koji se dogodio", kazao je i dodao da će tijela kaznenog progona procesuirati odgovorne za nezakonito odlaganje otpada.
"Proces sanacije ide. Za sada se u smislu zdravlja ne može utvrditi da je bilo bilo kakvih problema kod stanovnika Gospića, ni u pogledu vode, ni u pogledu tla, ni u pogledu zraka. Ispitivanja su intenzivirana", rekao je premijer. Priznao je da problem postoji i da razumije zabrinutost ljudi, ali je optužio oporbu za "napuhanu politizaciju". "Ne bježimo od rješavanja problema, ali to je problem koji je generiran na lokalnoj razini. Na kraju, sve završi na Vladi. Krivi smo uvijek za sve", rekao je.
Plenković je zaključio da Hrvatska, unatoč svemu, ide u dobrom smjeru, što će, kako je najavio, detaljnije predstaviti u godišnjem izvješću o radu Vlade. "Hrvatsko gospodarstvo raste, zaposlenost je najveća, a nezaposlenost najniža. Ljudi imaju veće plaće i mirovine", zaključio je premijer u intervjuu za HRT.