"BI LI TE možda zanimalo odlagalište u Hrvatskoj?" To pitanje, koje danas zvuči posebno neugodno, zabilježili su talijanski istražitelji još 2018. u prisluškivanim razgovorima ljudi uključenih u ilegalni biznis s otpadom.

Godinu poslije, kada je istraga izašla u javnost, talijanski mediji pisali su o skupini koja je zarađivala na ilegalnom skladištenju, prijevozu i odlaganju otpada. Otpad se vozio s juga prema sjeveru Italije, završavao u halama, kamenolomima i drugim lokacijama, a dio ljudi uključenih u posao istražitelji su povezivali s kalabrijskom 'Ndranghetom. Kao moguće odredište tada je spominjana i Hrvatska koju pak danas, sedam godina kasnije, trese ekološka katastrofa.

Galerija

Pet talijanskih tvrtki u hrvatskoj istrazi

U velikoj istrazi o nezakonitom odlaganju otpada u Lici spominje se, kako smo već pisali, pet talijanskih tvrtki. Među njima je i firma Zoffoli Metalli, koja se već godinama pojavljuje u talijanskim istragama i sudskim postupcima vezanima uz otpad. Još nema dokaza da je skupina iz talijanske istrage iz 2019. povezana s ljudima obuhvaćenima današnjom istragom u Hrvatskoj.

Ali postoji jasan širi obrazac: Italija godinama pokušava riješiti problem golemih količina otpada, kriminalne mreže traže jeftinije i slabije kontrolirane rute, a Hrvatska se kao moguća destinacija spominjala još prije nego što su tisuće tona talijanskog otpada stvarno završile kod nas.

U središtu talijanske istrage bio je Angelo Romanello, kojeg su istražitelji označili kao jednog od organizatora sustava ilegalnog gospodarenja otpadom.

U jednom od prisluškivanih razgovora pričao je o mogućnosti slanja otpada u njemačku spalionicu. Tada ga je okolišna konzultantica Sara Costenaro pitala bi li ga zanimalo odlagalište u Hrvatskoj. Odgovorio je potvrdno, nakon čega mu je ona uzvratila da je cijena 55 eura plus prijevoz. U istom kontekstu spominjale su se i druge moguće destinacije, među njima Njemačka, Tunis i Turska.

Tisuće tona otpada stigle u Hrvatsku

Prema hrvatskim istražiteljima, od 2022. do 2024. iz Italije je u Hrvatsku stiglo najmanje 12.000 tona otpada u 576 pošiljki. Uz tvrtku Zoffoli Metalli, spominju se Gifema, Stena Recycling, Intercommercio i Tellfer. Otpad je završavao kod tvrtke Tipos Resurs u vlasništvu supružnika Šinceka.

Na lokaciji u Gospiću pronađeni su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinskog otpada, plastike te građevinskih i mineralnih materijala. Kod dijela otpada utvrđena je ekotoksičnost, a nizvodno od lokacije u podzemnim vodama pronađeni su PFAS spojevi. Sada su pronađeni i u krvi ljudi iz Like.

Sumnjiva pošiljka na prijelazu Pasjak

Zanimljiv je konkretan trag iz ožujka 2024. kada je kamion s otpadom iz tvrtke Zoffoli Metalli zaustavljen blizu graničnog prijelaza Pasjak. Bio je 13. ožujka kada je policija zaustavila kamion koji je vozio Ivica Mihalić. Pozvan je inspektor zaštite okoliša, a prikolica s teretom zadržana je u policijskom prostoru.

Pretragom prikolice policija je izuzela uzorke otpada koji je izgledao poput mljevene plastike u zrncima različitih boja. Šincek je tada dobio nalog da od akreditiranog laboratorija dostavi analizu tereta.

Angažirao je Bioinstitut iz Čakovca. U tajno snimljenim razgovorima s voditeljicom laboratorija Teutom Tompić govorio je da mu je analiza potrebna kako bi odlučio hoće li "preuzeti robu ili ne". Nekoliko dana poslije Tompić mu je rekla da su "neka 2-3 pokazatelja bila preko granice" te da laboratorij ponavlja mjerenja. U razgovoru su spomenuti antimon i mineralna ulja odnosno ugljikovodici.

Šincek je pritom tvrdio da materijal nije namijenjen odlaganju, nego daljnjoj oporabi, te je rekao da su od Talijana već dobili analize i da s njima dugo posluju. Iz izvještaja Bioinstituta proizlazi da se radilo o mješavini otpada u kojoj su pronađeni neki teški metali i ugljikovodici.

No paralelno je jedan od uzoraka koje je uzela policija poslan i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Taj nalaz bio je još problematičniji. Analiza je pokazala da otpad nije samo plastika i guma, kako je bio deklariran, nego mješavina komadića plastike, metala i drugih neidentificiranih primjesa. Utvrđene su povećane koncentracije bakra, antimona, cinka i olova te potencijalni toksični učinak. Otpad, prema nalazu, nije zadovoljavao ni kriterije za odlaganje zbog prekoračenih koncentracija antimona, ukupnog organskog ugljika, fenola i mineralnih ulja. Nakon toga, tvrde istražitelji, krenulo je prikrivanje otpada.

Zoffolijeve ranije afere s otpadom

Zoffoli Metalli se, međutim, u pričama o problematičnom otpadu ne pojavljuje prvi put. Još 2003. i 2004. spominjani su u istrazi povezanoj s nezakonitim gospodarenjem velikim količinama posebnog otpada. Radilo se o plastici i gumi kontaminiranoj tvarima poput kadmija, cinka, bakra i olova, poput onoga što su poslali Šinceku.

Prema tadašnjim nalazima, dio otpada završavao je na poljoprivrednim zemljištima i imanjima, umjesto na odgovarajućim odlagalištima. Sumnjalo se da se otpad prevozio bez propisane dokumentacije ili se pokušavao prikazati kao sirovina.

Istražni sudac tada je, prema dokumentima talijanskog Senata, zaključio da prisluškivanja, uzorci i fotografije upućuju na sumnju da je Zoffoli Metalli organizirao promet velikih količina otpada.

Zoffoli se pojavljuje i u još jednom, zasebnom postupku. Sud u Ferrari 2014. osudio je Alessandra Zoffolija, zakonskog zastupnika tvrtke, na 30.000 eura kazne zbog više kršenja okolišnih propisa i uvjeta dozvole za gospodarenje otpadom. Predmet se odnosio na nepravilnosti utvrđene 2012. godine.

Zoffoli se žalio, ali je talijanski Kasacijski sud u travnju 2016. njegovu žalbu proglasio nedopuštenom.

Hrvatska morala zvati Europol u pomoć

Priča tu ne završava. Zoffoli Metalli ponovno se našao pod istragom 2025. godine. Guardia di Finanza iz Trsta, u istrazi koordiniranoj u Milanu, istraživala je sumnje u organizirani nezakoniti promet velikim količinama metalnog otpada i pranje novca.

Prema istražiteljima, Zoffoli Metalli i još jedna tvrtka bili su među krajnjim kupcima metalnog otpada koji je navodno prolazio kroz mrežu tvrtki što su služile kao paravan. Pojedine osobe u tom lancu istražitelji su povezivali s ljudima bliskima Camorri.

Zoffoliju je tada privremeno bilo oduzeto oko 15,5 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost zapljena u cijeloj operaciji bila oko 92 milijuna eura. Nakon žalbe sve im je vraćeno. No slučaj nije time nestao. Viši sud je u prosincu 2025. ukinuo tu odluku i vratio predmet na ponovno odlučivanje u dijelu koji se odnosi na zapljenu i moguću protupravnu korist.

U ovom širem kontekstu zanimljiva je i informacija o tome da su upravo talijanski istražitelji otežavali rasvjetljavanje slučaja u Gospiću, pa je hrvatska policija do ključnih dokaza morala doći uz pomoć Europola.

Europol se, kako je potvrđeno Indexu, u postupak uključio još u travnju 2023., a jučer smo doznali da je hrvatska SOA prve informacije dobila još 2022. godine. Talijanski istražitelji nisu nam odgovorili.