UMIROVLJENI general Miljenko Filipović, koji je pijan skrivio prometnu nesreću u Zaprešiću u kojoj je teško ozlijeđena 56-godišnja žena, nakon nesreće podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-ove Zajednice branitelja "Gojko Šušak". No ostaje na drugoj važnoj funkciji - i dalje je predstojnik Ureda za korporativnu sigurnost državnog HEP-a.

HEP ga zaposlio bez javnog natječaja

U HEP je došao 2018. godine bez javnog natječaja.

HEP je tada Indexu odgovorio da je Filipović imenovan kao "ciljani kandidat", sukladno internom propisu iz 2016. godine koji uređuje izbor i imenovanje na radna mjesta s posebnim ovlastima u društvima HEP grupe. Njegov izbor opravdali su "značajnim poslovnim iskustvom u području sigurnosti na nacionalnoj razini, ali i u području korporativne sigurnosti", što su smatrali posebno važnim jer HEP upravlja dijelom ključne nacionalne infrastrukture.

Kasnije su se pojavile i ozbiljnije dvojbe o tome je li Filipović uopće ispunjavao sve formalne uvjete za funkciju koju je dobio.

Interni dokumenti: Nije ispunjavao sve uvjete

Nacional je 2020. objavio interne dokumente HEP-a prema kojima Filipovićeve kvalifikacije nisu bile u skladu sa svim propisanim uvjetima za mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost.

Prema tim dokumentima, direktor HEP-ova Sektora za ljudske potencijale prije njegova imenovanja upozorio je da Filipović nema traženu stručnu spremu te da ne zadovoljava propisanu razinu znanja engleskog jezika. Filipović je imao srednju stručnu spremu, zvanje elektrotehničara, dok je za to radno mjesto bila propisana visoka stručna sprema. U životopisu je naveo i poznavanje engleskog na razini A2, dok je HEP tražio višu razinu.

Unatoč tome, tadašnji predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić dao je suglasnost za njegovo imenovanje.

HEP je Nacionalu odgovorio da je Filipović imenovan kao ciljani kandidat zbog "značajnog poslovnog iskustva" u nacionalnoj i korporativnoj sigurnosti te da njegovim zapošljavanjem nije prekršen Zakon o radu ni drugi zakonski propis. Naveli su i da je policija nakon anonimne prijave 2018. izuzela dokumentaciju te da nisu utvrđene nepravilnosti.

U HEP-ovim pričama pojavljivao se i prije nego što se ondje zaposlio

Filipovićevo ime uz HEP se pojavljivalo i prije njegova zapošljavanja.

Nacional je 2015. objavio fotografije s neformalnog sastanka u zagrebačkom restoranu Vinodol na kojem su bili Filipović, tada također istaknuti HDZ-ovac Damir Krstičević, predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić, bivši član Uprave HEP-a i poduzetnik Ante Ćurković te zaposlenik HEP-a Robert Vuk.

Nacionalovi izvori tvrdili su da se razgovaralo o mogućem HEP-ovu otkupu projekta vjetroelektrana kod Zadra vrijednog gotovo 100 milijuna eura. Krstičević je demantirao da je organizirao sastanak i tvrdio da vjetroelektrane nisu bile njegova tema.

Filipović se tako s vrhom HEP-a sastajao tri godine prije nego što je u toj državnoj kompaniji dobio rukovodeće mjesto.

Plan za desetke milijuna kuna pirotehničkih pregleda

Još jedna kontroverza izbila je početkom 2020. Nacional je, pozivajući se na interne dokumente i izvore iz HEP-a, objavio da je Filipović bio jedan od ključnih ljudi projekta pirotehničkih pregleda HEP-ovih postrojenja.

Dokumenti su pokazivali da je HEP samo za postrojenja HEP Proizvodnje povećao planirana sredstva za 30 milijuna kuna. Nacionalovi izvori tvrdili su da bi ukupna vrijednost poslova u cijeloj HEP grupi mogla dosegnuti 100 milijuna kuna.

Tvrdili su i da su poslovi na području HE Dubrovnik i HE Peruća prethodno obavljeni bez natječaja i na temelju usmenog naloga Filipovića, a da se dokumentacija sređivala naknadno. Riječ je o tvrdnjama Nacionalovih izvora, dok službeni dokumenti koje je taj tjednik objavio potvrđuju da je HEP doista donio odluku o izdvajanju 30 milijuna kuna za pirotehničke preglede niza postrojenja.

Zabrana fotografiranja u HEP-u

Nedugo zatim Filipović se ponovno našao u fokusu.

Index je u veljači 2020. objavio da je zaposlenicima u poslovnom kompleksu HEP-a u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici zabranjeno fotografiranje i snimanje bez prethodnog odobrenja. Novi pravilnik bio je povezan s Uredom za korporativnu sigurnost kojim je rukovodio Filipović.

On je preko odvjetnice reagirao na Indexov tekst i odbacio tvrdnju da je osobno donio odluku o zabrani. Naglasio je da ju je donijela Uprava HEP-a.

Sindikat ga ove godine žestoko napao

Kontroverze oko njegova rada u HEP-u nisu završile 2020. Nezavisni sindikat radnika HEP-a u svibnju ove godine javno je optužio Filipovića da je grupi od tridesetak radnika Elektrolike Gospić zabranio posjet HE Dubrovnik.

Radnici su, prema sindikatu, tijekom sindikalnog izleta željeli posjetiti kolege i odati počast trojici radnika koji su 2019. poginuli u požaru u hidroelektrani. Zahtjev je proslijeđen Filipovićevu Uredu za korporativnu sigurnost, nakon čega je posjet, tvrdi sindikat, odbijen.

Sindikat je pritom iznio niz vrlo teških kritika na račun rada Ureda za korporativnu sigurnost te ponovno podsjetio na okolnosti Filipovićeva zapošljavanja. O slučaju je pisao i Dubrovački vjesnik.

Od Karamarkova čovjeka do Plenkovićeva stranačkog vojnika

Filipović je paralelno s karijerom u državnim kompanijama godinama bio aktivan u HDZ-u.

Na čelo stranačke Zajednice branitelja "Gojko Šušak" došao je 2014., u vrijeme dok je HDZ vodio Tomislav Karamarko, kojem je, kako je ranije pisao Index, bio blizak.

Promjena na čelu HDZ-a nije naštetila njegovoj stranačkoj karijeri. Ostao je predsjednik Zajednice i za Andreja Plenkovića, a s te je pozicije često sudjelovao u političkim obračunima HDZ-a.

Tako je 2022. nakon neuspjelog glasanja o obuci ukrajinskih vojnika napao dio branitelja i saborskih zastupnika kao "poslušnike rusofila Milanovića". Zajednica koju je vodio 2024. nazvala je predsjednika Zorana Milanovića "ruskim Pinocchijem s točno definiranim zadatkom".

Filipović je u studenome prošle godine ponovno izabran za predsjednika Zajednice. Na izbornom saboru osobno je sudjelovao Plenković.

Legija stranaca, elitne postrojbe i Mesićevo umirovljenje

Prije političke i poslovne karijere Filipović je imao istaknut ratni put. Rođen je 1965. u Tomislavgradu, a prije Domovinskog rata bio je pripadnik francuske Legije stranaca. Nakon povratka u Hrvatsku postao je jedan od zapovjednika Bojne Zrinski, a potom prvi zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Tijekom rata dvaput je ranjen.

Njegova aktivna vojna karijera završila je 2000. Bio je jedan od sedmorice tada aktivnih generala koji su potpisali Pismo dvanaestorice, kojim su generali javno istupili protiv, kako su tvrdili, kriminalizacije Domovinskog rata. Predsjednik Stjepan Mesić nakon toga ih je umirovio, smatrajući da su se aktivni časnici nedopušteno uključili u politiku.

Nakon vojske Filipović je radio u sigurnosnom sektoru, među ostalim u SINACO-u, tadašnjoj tvrtki iz INA grupe.

Godinama poslije završio je u državnom HEP-u, bez javnog natječaja i unatoč ozbiljnim pitanjima oko formalnih uvjeta za radno mjesto. Ondje je ostao sve do danas.

S čela HDZ-ove braniteljske zajednice otišao je nakon jučerašnje prometne nesreće. Policija je utvrdila da je vozio s 1,42 promila alkohola. Tijekom pretjecanja udario je u Mercedes, a potom se sudario s Alfa Romeom iz suprotnog smjera. Vozačica Alfa Romea teško je ozlijeđena.