DAN UOČI masovnog prosvjeda "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", organiziranog zbog ekocida u Lici, središnji Dnevnik HTV-a o prosvjedu je izvijestio kroz reakcije premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Ivana Anušića. Taj je slučaj ponovno otvorio pitanje kako Hrvatska radiotelevizija obavlja jednu od svojih temeljnih zadaća, a to je informiranje javnosti o važnim događajima.

Na početku središnjeg Dnevnika 4. rujna najavljene su teme o ulaganjima u vojsku, oštroj poruci Bruxellesa oko Ratka Mladića, najdugovječnijoj talijanskoj vladi Giorgie Meloni te početku Splitskog festivala. Tema prosvjeda u Lici nije obrađena kroz zaseban prilog, iako je javnost tjednima brujala o tom prosvjedu, a velika većina ostalih medija je tog petka objavila niz priloga i članaka kojima je najavljen prosvjed. 

Prvo je Ivan Anušić govorio o ulaganjima u vojsku, a novinarka Zrinka Grancarić ga je pitala na kraju razgovora i o prosvjedu. Nakon toga urednica i voditeljica Dnevnika Marta Šimić Mrzlečki najavila je izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je o istoj temi govorio na sjednici Vlade.

Gledatelji nisu dobili informacije o tome tko organizira prosvjed, zbog čega se održava ni koji su zahtjevi prosvjednika, nego su o njemu čuli kroz reakcije premijera i ministra obrane. Na taj problem s HRT-om upozorilo je i Hrvatsko novinarsko društvo.

Pitali smo HRT zašto su Hod za Liku najavili reakcijama premijera

Pitali smo HRT tko je odlučio da se večer uoči prosvjeda prenesu reakcije Plenkovića i Anušića, bez osnovnih informacija o organizatorima i zahtjevima prosvjeda.

HRT nam je odgovorio da je prvi otvorio priču o ilegalnom otpadu u Lici te da se tom temom intenzivno bavio mjesecima prije prosvjeda. Navode da je samo od 28. srpnja do 6. rujna ovoj problematici posvećeno gotovo 500 minuta programa.

Zašto nisu normalno najavili prosvjed? "Nisu imali press konferenciju"

HRT-ovi odgovori na pitanja o bizarnoj najavi prosvjeda kroz izjave premijera i ministra obrane su - bizarni. Iz njih, naime, proizlazi da je razlog to što organizatori tog dana nisu održali konferenciju za novinare.

"Dan uoči prosvjeda, osim javne izjave predsjednika Vlade upućene sa sjednice Vlade, niti jedna druga politička stranka ili inicijativa nije održavala konferencije za novinare. Na dan prosvjeda u svim našim emisijama izvještavalo se o prosvjedu, a sam prosvjed uživo se prenosio na HTV4", navode u odgovoru na Indexov upit.

Dodaju da HRT "mjesecima profesionalno i nepristrano prati problem otpada u Lici" te "daje prostor svim relevantnim akterima".

"HRT odbacuje neutemeljene navode jer je u programu HRT-a mjesecima prije održavanja samog prosvjeda javnost dobivala informacije o opasnom otpadu, a potom je svakodnevno bila informirana i o organiziranju prosvjeda", navode i zaključuju kako neutemeljeni navodi čine štetu "HRT-u koji profesionalno obavlja svoj posao".

Za HRT godišnje ide 186 milijuna naših eura

Najveći dio prihoda HRT-a osigurava se zakonski obveznom pristojbom. Riječ je, dakle, o prisilnom modelu financiranja koji građani ne mogu odbiti zato što HRT npr. ne gledaju ili ne slušaju.

Prema Financijskom planu HRT-a za 2026. godinu, HRT ove godine planira ukupne prihode od 216 milijuna eura, dok su planirani rashodi tek nešto manji i iznose 215,9 milijuna eura. HRT od naplaćene pristojbe planira uprihoditi 161,8 milijuna eura.

Osim prihoda od pristojbe, HRT će ove godine dobiti i 24,4 milijuna eura dotacija iz državnog proračuna, odnosno iz džepova poreznih obveznika. Oko 86 posto svih planiranih prihoda HRT-a dolazi iz ta dva javna izvora. Što se tiče rashoda, najveća pojedinačna stavka su plaće i ostala primanja zaposlenih, za što HRT u 2026. planira izdvojiti 80,1 milijun eura.

I to što nam uzimaju stvara golem trošak

U financijskom planu pojavljuju se dvije brojke vezane uz pristojbu. HRT kao prihod od naplaćene pristojbe navodi 161,8 milijuna eura, dok veći iznos od 167,6 milijuna uključuje i kamate, troškove prisilne naplate i druge povezane prihode.

Što se tiče pristojbe, ona mjesečno iznosi 10,62 eura, što znači da jedno kućanstvo godišnje izdvoji 127,44 eura za HRT. Recimo i da HRT građane košta i samim time što tu pristojbu mora naplatiti. Za sustav njezine naplate ove godine planira potrošiti čak 7,1 milijun eura. 

"Katedrala hrvatskog duha"

Odnos javne televizije i vlasti predmet je prijepora još od početka hrvatske države, a posebno tijekom 1990-ih, kada je HRT imao važnu ulogu u oblikovanju dominantnog političkog i društvenog narativa.

Simbol tog razdoblja postao je izraz "katedrala hrvatskog duha", kojim je Antun Vrdoljak opisivao ulogu javne televizije. HRT je tada snažno promicao državotvorne i konzervativne teme, od Domovinskog rata i Crkve do nacionalnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.

Promijenile su se vlasti, ravnatelji i programske sheme, ali pitanje političke neovisnosti HRT-a nikada nije potpuno nestalo.

Karamarko tražio promjene, uslijedilo veliko preslagivanje

Tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko još je prije povratka na vlast otvoreno kritizirao HRT. Nakon formiranja nove vlasti 2016. govorio je da tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman mora otići. Sabor ga je potom smijenio, a uslijedile su opsežne kadrovske promjene.

Poznat je i slučaj Katarine Periše Čakarun, urednice informativnog programa HRT-a, koja je javnosti ostala poznata i po fotografiji na kojoj je grli upravo Karamarko.

Međunarodne organizacije za slobodu medija ocijenile su da kadrovske i programske promjene upućuju na pokušaj vlasti da uspostavi kontrolu nad HRT-om. Naveli su i da je oko 70 novinara i urednika bilo degradirano ili premješteno.

Urednik HTV-a kritizirao Stankovića zbog načina na koji je intervjuirao Plenkovića

Optužbe za političke i uredničke pritiske nastavile su se i tijekom Plenkovićevih mandata. Hrvoje Zovko 2018. dao je ostavku na mjesto izvršnog urednika HTV-a 4, navodeći među razlozima cenzuru i pritiske. Nakon sukoba s nadređenom dobio je izvanredni otkaz, koji je HRT obrazložio njegovim ponašanjem tijekom svađe.

Dodatne kritike izazvao je i intervju Aleksandra Stankovića s Plenkovićem. Tadašnji glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević javno je zamjerio Stankoviću da premijeru nije dao dovoljno prostora. Već nakon dva dana Plenković je gostovao u središnjem Dnevniku HTV-a.

Njemačka reportaža o "zastrašujućem" javnom servisu

Podsjetimo da je njemački javni radio Deutschlandfunk krajem 2019. godine emitirao 50-minutnu reportažu pod nazivom "Hrvatska televizija" u kojoj se konstatira da je HRT "zastrašujući primjer u što se može pretvoriti javni servis".

"Službena agenda vlade je identična agendi glavnih urednika", konstatira se u reportaži. Dodaje se da je atmosfera takva da političari HDZ-a više uopće ne moraju zvati ako im se ne sviđa izvještavanje jer taj posao za njih obavljaju urednici. Reportaža završava konstatacijom da na HRT-u vlada atmosfera kao u Sjevernoj Koreji.

HRT kao javni medijski servis dužan je građanima pružati cjelovite, nepristrane i pravodobne informacije. Zato slučajevi poput izvještavanja o prosvjedu u Lici ponovno otvaraju pitanje koliko tu ulogu u praksi uspijeva ispuniti.