VIRUS Zapadnog Nila potvrđen je kod pet uginulih vrana u Zagrebu, a do 31. kolovoza zabilježeno je sedam slučajeva zaraze kod ljudi u Hrvatskoj. Četiri osobe bile su hospitalizirane, a jedna je završila na respiratoru.

Ovi podaci zvuče zabrinjavajuće, no ključno je znati da većina zaraženih neće ni znati da je bila u kontaktu s virusom. Teška bolest razvija se kod manje od jedan posto zaraženih.

To ipak ne znači da opasnosti nema. Kada virus prodre u živčani sustav, može izazvati meningitis, encefalitis ili akutnu mlohavu kljenut, zahtijevati intenzivno liječenje i ostaviti trajne posljedice. Najugroženiji su stariji, kronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.

Markotić: Nema smrtnih slučajeva

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić kaže da na sreću zasad nema umrlih. "U Klinici se laboratorijski ispituju još dva nova sumnjiva slučaja, no ja mogu govoriti samo o stanju u mojoj ustanovi, a ne o ukupnim podacima za Hrvatsku", dodaje.

Klinika je referentni centar, a sudjeluje i u radu Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva CERVirVac, u kojem se s profesorom Stipanom Jonjićem i znanstvenicima Medicinskog fakulteta u Rijeci istražuju imunologiju virusnih infekcija i cjepiva. Zbog toga se pacijenti sa sumnjom na teže virusne infekcije često upućuju upravo u Kliniku "Dr. Fran Mihaljević".

Većina zaraženih neće imati simptome

Između 70 i 80 posto zaraženih nema nikakve simptome. Otprilike 20 do 30 posto razvije blažu febrilnu bolest, koja može nalikovati gripi ili jačoj virozi.

"Ako govorimo o općim simptomima, oni su slični kod brojnih infektivnih bolesti. To su povišena temperatura, glavobolja, mučnina, možda čak i nešto povraćanja i proljeva te bolovi u mišićima i zglobovima. To je opći infektivni sindrom koji inače nazivamo gripolikim", kaže Markotić.

Kod manje od jedan posto zaraženih razvija se neuroinvazivna bolest, odnosno virus zahvati središnji ili periferni živčani sustav. Upravo su ti rijetki slučajevi razlog zbog kojeg virus Zapadnog Nila treba shvatiti ozbiljno.

Tko je izložen najvećem riziku?

Teži oblik bolesti češće pogađa starije ljude, osobe oslabljenog imuniteta i pacijente s drugim ozbiljnim bolestima. Povećan rizik imaju, među ostalima, osobe kojima je obavljena transplantacija, pacijenti na imunosupresivnoj terapiji, onkološki bolesnici te ljudi s dijabetesom, hipertenzijom ili kroničnom bubrežnom bolešću.

"Kao i kod većine infektivnih bolesti, osobe koje imaju druge kronične bolesti, koje su imunosuprimirane ili su visoke životne dobi češće razvijaju teži klinički oblik bolesti, koji može završiti i smrtnim ishodom", upozorava Markotić.

I mlađa, zdrava osoba može teško oboljeti, no vjerojatnost je znatno manja. Znanost još nema jednoznačan odgovor na pitanje zašto kod nekih ljudi virus prođe neprimjetno, dok kod drugih napadne živčani sustav.

"Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li kod nekih ljudi predispozicija ili postoje li neki posebni receptori u sklopu živčanog sustava zbog kojih bi ti ljudi bili prijemčiviji", kaže Markotić.

Koji simptomi trebaju zabrinuti?

Temperatura i glavobolja nakon uboda komarca ne znače automatski da je riječ o virusu Zapadnog Nila. Iste simptome izaziva velik broj infekcija. Markotić kaže da trenutačno ima čak i gripe, iako nije sezona.

"Trenutačno čak ima nešto i gripe, s obzirom na to da su maturanti i apsolventi bili na svojim ekskurzijama. Iz različitih dijelova svijeta donose se razne bolesti, pa tako, što nije neuobičajeno, i gripa", kaže Markotić.

Znakovi za uzbunu su vrlo visoka temperatura, izrazito jaka glavobolja, ukočenost vrata, obilno povraćanje, grčevi, slabost ruku ili nogu, poremećaji svijesti, otežano disanje te problemi s vidom, govorom, hodom ili koordinacijom.

Takvi simptomi mogu upozoravati da je infekcija zahvatila živčani sustav i zahtijevaju brzo liječničko postupanje.

"Ne mora nužno biti riječ o virusu Zapadnog Nila, mogu biti i neki drugi virusi. U tom slučaju svakako treba potražiti infektologa, konzultirati se i napraviti potrebne pretrage", kaže Markotić.

Inkubacija najčešće traje između dva i šest dana, no simptomi se mogu pojaviti i do 14 dana nakon zaraze.

Nema specifičnog lijeka ni cjepiva

Protiv virusa Zapadnog Nila zasad ne postoji specifičan lijek ni cjepivo za ljude. Blaži oblici liječe se ublažavanjem simptoma – analgeticima protiv bolova i antipireticima za snižavanje temperature.

Markotić kaže da se kod teških bolesnika primjenjuju mjere intenzivnog liječenja.

"Ako dođe do zatajenja disanja, pacijent može završiti na respiratoru, a u najtežim slučajevima može biti potreban i uređaj za izvantjelesnu oksigenaciju krvi ECMO. Nakon meningitisa ili meningoencefalitisa mogu ostati teška oštećenja, kao što su kljenut pojedinih dijelova tijela, poteškoće pri kretanju, psihički poremećaji, dugotrajan umor i drugi neurološki problemi. Posljedice mogu biti prolazne, ali i trajne, ovisno o oštećenju nastalom tijekom akutne bolesti", tumači Markotić.

Što uginule vrane govore o širenju virusa?

Ptice su prirodni rezervoari virusa, a komarci ga prenose među njima te povremeno na ljude i konje. Vrane su posebno osjetljive pa njihovo ugibanje može poslužiti kao upozorenje da virus kruži na određenom području.

To ne znači da je svaka vrana opasna niti da se čovjek može zaraziti uobičajenim kontaktom s pticom. Ipak, uginule ptice ne treba dirati golim rukama, a veći broj pronađenih uginulih ptica treba prijaviti nadležnim službama.

Markotić kaže da zasad nema podataka o velikom pomoru ptica.

"Bez terenskog ispitivanja komaraca nije moguće utvrditi koliko je virus među njima raširen. Dugotrajno sušno razdoblje pritom može djelovati povoljno jer je populacija komaraca manja nego u sezonama s više kiše. Ako gledamo trenutačni broj slučajeva, ne bi se reklo da je za sada velik", kaže.

Kako se zaštititi?

Virus se ne prenosi zrakom poput gripe ili koronavirusa niti uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom. Glavni put prijenosa je ubod zaraženog komarca. Najvažnija je zaštita stoga jednostavna: smanjiti mogućnost uboda.

Preporučuje se korištenje repelenata, postavljanje mreža na prozore i vrata te nošenje dugih rukava, dugih hlača i čarapa, osobito u predvečerje i u blizini vodenih površina. Starije, kronične bolesnike i osobe oslabljenog imuniteta treba posebno štititi.

Važno je ukloniti i stajaću vodu iz kanti, posuda, podložaka za lončanice i drugih predmeta na balkonima i u vrtovima. Komarcima je za polaganje jajašaca dovoljna vrlo mala količina vode.

"Virus Zapadnog Nila može izazvati vrlo tešku bolest, no to se događa rijetko, uglavnom među pripadnicima rizičnih skupina. Znamo kako se širi, znamo kako se možemo zaštititi i smanjiti rizik te znamo koje su skupine rizične ", kaže Markotić te poručuje da trenutačno nema nikakvog razloga za veću paniku, ali ima za oprez.