EKONOMIST Vuk Vuković komentirao je na N1 televiziji inflaciju, poskupljenja ali i Aferu HNB.

O Aferi HNB

"Ja mislim da je to tek počelo, barem po onom što ja vidim. Mislim da tek treba istražiti. Ok, Švaljek i Vujčić nisu formalno prekršili zakon, ali sama činjenica da su se takve stvari događale je problematična za kredibilitet HNB-a. Pitanje njihove moralne odgovornosti i dalje ostaje", kaže Vuković.

O ekonomskim pokazateljima

Za početak, rekao je da je prošla godina, 2021., bila specifična zbog covida. "Mi smo imali nekakav rast gospodarstva u zadnjih 5 godina, no to treba usporediti i s drugim zemljama pa tek onda donositi zaključke", kaže.

"Što se tiče smanjivanja ekonomskog duga, on je padao kao posljedica ekonomskog rasta. Usred covid-krize on je naglo narastao pa se opet počeo smanjivati jer smo imali rast od 10%. Ono što nam predstoji s uvođenjem eura su niže kamatne stope, što će olakšati servisiranje duga, ali ne bih se zanosio", veli.

"Dionice tech firmi išle su u nebo"

Ističe i kako je dobro da se vraćamo na razine iz 2019. godine, prije covida, ali da su tu i dalje covid-posljedice s kojima se moramo nositi. "To je inflacija. Naša inflacija je uvezena izvana i, kako se Europa i SAD budu nosili s njom tako ćemo i mi", objašnjava.

Govorio je i o sektorima koji su u covid-krizi rasli:

"Ja mislim da je kriza ubrzala rast IT sektora, što je super za Hrvatsku, dugoročno strateški gledano. Dionice tech firmi su išle u nebo jer se cijeli svijet prebacivao u digitalnu sferu. To je trend koji je postojao i prije covida, ali covid je to ubrzao. Hrvatske IT firme su te koje uglavnom rade za velike firme vani, što je super jer imaju konkurentnost i njima je taj rast povećao i prihode i zapošljavanja i polako primjećujem njihov udio u rastu BDP-a…", rekao je.
"Poljoprivreda nikad nije bila motor razvoja."

Ipak, naglašava kako rast IT sektora ne može riješiti sve gospodarske probleme u Hrvatskoj. Govorio je i koji sektor je najviše gubio u krizi:

"Turizam se oporavio, konkretno mislim da su slični trendovi kao i vani, neke industrije koje su bile jače zahvaćene, recimo proizvodni sektori. Poljoprivreda je drugi najveći gubitnik, ali ona nikad nije bila motor razvoja, ali definitivno je jedan od gubitnika. Ipak, ako se sjećate, na početku covida puno ljudi je razmišljalo da treba krenuti u poljoprivredu jer hrana je ta koja će biti ključna namirnica. Nažalost, taj trend se nije nastavio."

O inflaciji

U nastavku je govorio o inflaciji i rekao kako je i 5.7% puno, ali da su stvari uvijek problematične kada se pojave dvoznamenkaste brojke.

"Mi smo premala ekonomija, uvijek se naručuju proizvodi izvana, ako su njima cijene visoke, morate ih prebaciti na građane, ne možete sami sebi uništavati prihode. Imate taj inflatorni pritisak koji je uzrokovan problemima u distribuciji", veli.

Objasnio i da Hrvatska nikad nije imala monetarni suverenitet.

"Nismo mi složili takav sustav, građani su svojim odlukama stvorili takav monetarni sustav, naprosto više od 80% Hrvatska štedi u eurima. Naša monetarna politika nametnuta je odlukama građana, morate im reći neka sve drže u kunama i onda bismo možda imali sustav na koji bismo mi mogli utjecati", objašnjava.

"Država uzme gotovo 60% cijene goriva koju mi plaćamo"

Za vladine intervencije, odnosno ograničavanje cijena goriva, rekao je da je naivni intervencionizam. "To je kada radiš nešto jer misliš da moraš nešto napraviti, a zapravo radiš štetu. Tako je bilo s ograničenjem cijena goriva.

Ono što država tu više može napraviti, umjesto ograničenja, bilo bi pametnije da smanje trošarine. Naravno, to treba staviti u kontekst proračuna, ali mislim da tu dobro stojimo, tako da, po meni bi država tu trebala napraviti pritisak da smanji motivaciju benzinskim pumpama da smanje pritisak na cijenu. Država uzme gotovo 60% cijene goriva koju mi plaćamo. Bilo bi bolje smanjivati PDV, tako na drugačiji način motivirate firme da se prilagođavaju", kaže.

O smanjenju PDV-a kaže i kako se cijene uvijek sporije prilagođavaju, ali se tako smanjuje pritisak. "Ako firmama smanjujete element troška, tako se smanjuje pritisak na bilo kakav daljnji rast cijena."