Dugovječnost je posljednjih godina postala sve zanimljivija tema, osobito s obzirom na to da su se zdravstvene mjere značajno poboljšale, te je provedeno istraživanje kako bi se otkrile tajne uspjeha stogodišnjaka.
Oni koji žive u takozvanim Plavim zonama sve se više proučavaju od ranih 2000-ih. To su ljudi na pet određenih lokacija diljem svijeta, poput Okinawe u Japanu i Loma Linde u Kaliforniji, koji imaju određene zajedničke osobine koje im pomažu da dočekaju duboku starost od 90, pa čak i 100 godina.
Dakle, prema stručnjacima, postoje četiri uobičajene navike zajedničke gotovo svim stogodišnjacima.
Direktor Klinike za zdravu dugovječnost na Yaleu, dr. Raghav Sehgal, kaže da je vrednovanje dugovječnosti u našim svakodnevnim životima zapravo želja da živimo najbolji život koji možemo što je duže moguće. Prema dr. Sehgalu, stogodišnjaci često imaju uravnoteženu prehranu, bogatu cjelovitom, neprerađenom hranom poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina. Također ističe da konzumiraju umjerene porcije i da se fokusiraju na hranu biljnog podrijetla.
"Ova vrsta prehrane pomaže u sprječavanju kroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa, koji su glavni čimbenici dugovječnosti", rekao je za Parade, dodajući da se ne radi samo o tome što jedu, već i kako jedu. Stogodišnjaci često prakticiraju "svjesnu" prehranu, polako uživajući u jelu.
Dodatno, dr. Sehgal kaže da stogodišnjaci imaju snažne društvene veze ili značajne odnose s obitelji, prijateljima i svojom zajednicom.
"Takve veze pružaju emocionalnu podršku, smanjuju stres i stvaraju osjećaj pripadnosti i svrhe. Posjedovanje čvrstih društvenih veza i odnosa pomaže pri ublažavanju učinaka životnih izazova te pridonosi mentalnom i emocionalnom zdravlju. Redovita društvena interakcija također održava um aktivnim i angažiranim, što je ključno za kognitivno zdravlje kako starimo", objasnio je.
Stogodišnjaci imaju utvrđeni režim spavanja i održavaju svoj cirkadijalni ritam
Liječnik dugovječnosti i doktor regenerativne medicine, dr. Neil Paulvin, navodi dosljednu tjelesnu aktivnost kao još jednu naviku stogodišnjaka.
"Redovito vježbanje pomaže u održavanju vašeg kardiovaskularnog zdravlja i fleksibilnosti, što osigurava vašu sposobnost slobodnog kretanja bez ikakve boli te također može pomoći u sprječavanju ozljeda", rekao je.
Kaže da to može uključivati aktivnosti poput plivanja, trčanja, hodanja ili joge. Za dr. Paulvina, san je još jedna od glavnih osobina stogodišnjaka.
"Oni održavaju utvrđeni režim spavanja i održavaju svoj cirkadijalni ritam. Spavaju najmanje sedam sati. To doprinosi zdravlju mozga, pomaže smanjiti upalu i povećava energiju", napominje.
"Po mom mišljenju, dugovječnost nije sprint, već maraton. Ne radi se o savršenstvu ili strogom pridržavanju pravila, već o prihvaćanju uravnoteženog načina života koji se dugoročno čini prirodnim i održivim", zaključio je dr. Sehgal.