Većina nas zna da su uravnotežena prehrana, tjelovježba i izbjegavanje loših navika poput pušenja temelj zdravog života. No, što ako se dio odgovora na dugovječnost i bistru glavu krije i u našoj osobnosti?
Novo istraživanje sugerira da bi jedna crta ličnosti mogla biti povezana s boljim funkcioniranjem mozga i duljim životnim vijekom. Znanstvenici su, naime, primijetili da bi ljudi s izraženijom ekstroverzijom mogli imati određene prednosti, piše Unilad.
Ovo otkriće nadovezuje se na studiju o "superagerima" koju od početka 2000-ih vodi neurologinja i profesorica Emily Rogalski. Cilj studije je otkriti što stoji iza iznimno uspješnog starenja. Pojam "superager" odnosi se na osobu od 80 ili više godina koja pamti kao netko dva do tri desetljeća mlađi.
"Fascinantno je doživjeti 80. i i dalje imati kognitivne sposobnosti 60-godišnjaka", objasnila je Rogalski. Njezin tim prati sve - od životnog stila i genetike do strukture i funkcije mozga. "Sada imamo 'superagere' koji u svakodnevici nose senzore kako bismo bolje razumjeli san, kretanje i društvene kontakte", dodala je.
"Vidimo da su 'superageri' često vrlo aktivni i uključeni. No za mene to nije samo ekstroverzija. To su znatiželja, otpornost i - kod mnogih - uživanje u druženju i kontaktu s drugima."
Ako ste više introvert, važno je naglasiti da poanta nije u tome da imate gomilu prijatelja. Redovit i smislen kontakt s manjom skupinom bliskih ljudi također donosi dobrobiti. S druge strane, usamljenost i socijalna izolacija već su dugo povezane s većim rizikom od razvoja demencije. Alzheimer's Society navodi da socijalna izolacija može povećati rizik od demencije do 60 posto.
Profesorica Rogalski objašnjava zašto je druženje toliko korisno: "Naši mozgovi vole izazove. A ako razmislite što je sve potrebno da biste bili društveno povezani - to je zapravo prilično zahtjevno. Upravo sada razgovaram s vama. Znam da ćete me nešto pitati, ali ne znam točno što. I moj mozak radi mentalnu gimnastiku dok odlučuje kako odgovoriti. To je stvarno dobro za moj mozak."
Studija je otkrila i mjerljive razlike u mozgu. Rogalski je pojasnila da "superageri" imaju deblji prednji cingularni korteks te više moždanih stanica poznatih kao Von Economo neuroni. Najstarija sudionica u njihovoj studiji ima 111 godina, a njezin primjer ruši stereotipe o starosti.
"Sigurna sam da vjerojatno zamišljate kako izgleda imati 111 godina. Ali reći ću vam - proslavili smo joj rođendan i vikala je na svoju kćer jer nije donijela prave sastojke za kolač od banane s jagodama i čokoladnim preljevom koji je htjela napraviti za svoje prijatelje", ispričala je Rogalski. "Drugim riječima, ovo nije 111-godišnjakinja koja samo sjedi i ne radi ništa. Prilično je aktivna."