Demencija je sindrom karakteriziran progresivnim pogoršanjem kognitivnih funkcija, poput pamćenja, razmišljanja i sposobnosti svakodnevnog funkcioniranja, a obično je uzrokovana degenerativnim bolestima mozga. Nažalost, dob je jedan od važnijih faktora rizika, što ne možemo kontrolirati. Međutim, neki čimbenici, poput životnih navika, mogu igrati ulogu. Na neki način, to je dobra vijest. To znači da imamo neku moć da preuzmemo kontrolu nad zdravljem našeg mozga.
Prema istraživanju, jedna navika može značajno smanjiti rizik od demencije: vježbanje. Tjelovježbu možemo smatrati nečim što može koristiti našem srcu, plućima i mišićima, no također je izvrsna za naš mozak, a time i kognitivno zdravlje. Istraživanje, provedeno na gotovo 650.000 veterana, pokazalo je da se, kako se kondicija osobe poboljšavala, šansa za razvoj Alzheimerove bolesti smanjivala.
U usporedbi s grupom u najslabijoj kondiciji, osobe s malo boljom kondicijom imale su 13 posto manji rizik od Alzheimerove bolesti; srednja skupina imala je 20 posto manji rizik, dok je sljedeća, viša skupina, imala 26 posto manji rizik. Osobe u najaktivnijoj skupini imale su čak 33 posto niži rizik.
Autori su zaključili da je kardiorespiratorna sposobnost povezana s manjim izgledima za demenciju kako ljudi stare.
Nadmašivanje preporuka tjednog vježbanja moglo bi biti još korisnije
"Istraživanje je pokazalo da je najmanje 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta tjedno ključ najboljeg zdravlja mozga kako starimo", kaže neuropsihologinja dr. Jessica Caldwell za Parade.
"Manje je više" ima svoje mjesto u određenim situacijama. Međutim, dr. Caldwell kaže da bi nadmašivanje preporuka tjednog vježbanja moglo biti još korisnije.
"Za mlađe ljude ili one koji su bili tjelesno aktivni u prošlosti ili dosljedno tijekom svog života, vježbanje do 300 minuta ili intenzivnije vježbanje moglo bi biti još korisnije za mozak. Kako starimo, radi se o ravnoteži između tjelesne spremnosti i prevencije ozljeda te dobrog aerobnog vježbanja koje koristi ne samo zdravlju srca, već i zdravlju mozga", zaključila je neuropsihologinja.