ONEČIŠĆENI zrak sadrži štetne čestice i plinove koji mogu negativno utjecati na dišni, kardiovaskularni i živčani sustav, povećavajući rizik od bolesti poput astme, srčanih problema i neuroloških poremećaja. U nastavku otkrijte kako zagađeni zrak šteti plućima, srcu, koži, mozgu i očima.
Zagađeni zrak može izazvati trenutačne i dugoročne zdravstvene probleme, upozorava Jonathan Blades. Kratkoročno, iritacija dišnih puteva može uzrokovati kašalj i otežano disanje. Dugoročno, izloženost onečišćenju povećava rizik od astme i kronične opstruktivne plućne bolesti.
Djeca su posebno ugrožena jer štetne čestice prodiru duboko u njihova pluća i mogu usporiti njihov rast. Osobe s plućnim bolestima trebale bi izbjegavati boravak na otvorenom tijekom visokih razina zagađenja, koristiti rute s manje prometa te držati prozore zatvorenima tijekom vožnje automobilom.
Onečišćenje zraka ozbiljno ugrožava kardiovaskularno zdravlje, upozorava kardiolog dr. Oliver Guttmann. "Zagađivači poput sitnih čestica (PM2.5) i dušikova dioksida (NO₂) mogu uzrokovati upalu u tijelu, čineći krvne žile ukočenijima i smanjujući njihovu sposobnost pravilnog funkcioniranja", objašnjava dr. Guttmann.
Osobe s postojećim srčanim problemima mogu osjetiti bol u prsima, otežano disanje i pogoršanje simptoma. Za zaštitu srca savjetuje se izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom tijekom visokog zagađenja, korištenje pročistača zraka te zdrav način života uz uravnoteženu prehranu i tjelovježbu, piše Independent.
Dr. Ross Perry, stručnjak za dermatologiju, ističe da zagađenje narušava prirodnu barijeru kože, što može dovesti do isušivanja, začepljenih pora i beživotnog tena. Dugotrajna izloženost zagađenju ubrzava starenje kože, uzrokuje upalne reakcije i povećava osjetljivost na vanjske utjecaje.
Dvostruko čišćenje lica ujutro i navečer pomaže u uklanjanju nevidljivih zagađivača. Hidratacija kože ključna je za otpornost – preporučuju se ceramidi, hijaluronska kiselina i skvalan. Pijenje puno vode pomaže u eliminaciji toksina iz organizma.
Neurolozi upozoravaju da zagađenje zraka može utjecati na rad mozga. Dr. Steven Allder objašnjava da onečišćenje pokreće upalne procese u mozgu, smanjuje dotok kisika i ometa neuronske veze. Dugoročno, to može oslabiti pamćenje, pažnju i sposobnost donošenja odluka.
Istraživanja povezuju zagađeni zrak s većom učestalošću anksioznosti i depresije. Za zaštitu mozga savjetuje se korištenje pročišćivača zraka i nošenje maski u područjima s visokim zagađenjem.
Optometristica Francesca Marchetti upozorava da zagađenje zraka može izazvati crvenilo, svrbež i suzenje očiju. Čestice prašine, dušikov dioksid i sumporni dioksid uzrokuju širenje krvnih žila u očima, što dovodi do natečenosti i iritacije. Savjetuje se redovita hidratacija očiju, a kod blažih problema s vidom pomoć se može potražiti i u ljekarni.