HRVATSKA je poznata po sjajnim mesnim jelima, a TasteAtlas složio je listu najboljih. Ova su se mesna jela zasluženo našla na prvih deset mjesta.
Sarma, jedno od glavnih jela tradicionalne turske kuhinje, konzumira se i na Balkanu, u zemljama srednje Europe, južnog Kavkaza i Bliskog istoka. Postoje brojne verzije ovog jela, ali smjesa obično kombinira sastojke kao što su mljeveno meso i riža, razne začine, crvenu papriku i umak od rajčice, a nadjev se u Hrvatskoj omota listom kiselog kupusa. Sarma se kod nas često priprema zimi i za Božić, nekada kao samostalno jelo, a nekada s pire krumpirom kao prilogom.
Kotlovina je tradicionalno hrvatsko jelo koje se priprema kuhanjem raznih vrsta mesa, kobasica i povrća u velikom, plitkom tanjuru koji se stavlja na vatru. Jelo se obično priprema na otvorenom, u dvorištima. Postoje brojni recepti za kotlovinu, ali meso se najčešće začini solju, paprom i uljem i poslužuje se uz pečeni krumpir ili svježu salatu.
Pašticada je tradicionalno dalmatinsko jelo koje se sastoji od govedine koja se marinira u octu i začinima do nekoliko dana, nakon čega se pirja u crnom vinu ili prošeku sa slaninom, rajčicama, nekoliko suhih šljiva ili smokava i korjenastim povrćem. Nakon što je kuhan, umak se pasira i dodatno začini, a ovo se jelo često poslužuje na svadbama s prilogom od njoka ili domaće tjestenine.
Čobanac je mesni gulaš podrijetlom iz Slavonije i Baranje. Jelo se tradicionalno priprema tako da se svi sastojci polagano kuhaju nekoliko sati u velikom loncu koji se stavlja na vatru. Obično se pravi od nekoliko različitih vrsta mesa, od teletine i junetine do mesa divljači, uz velike količine luka te posebnu mješavinu slatke i ljute mljevene paprike koja gulašu daje karakterističnu boju.
Ovo hrvatsko jelo sastoji se od cijele pečene purice, sljubljene s autohtonim hrvatskim prilogom poznatim kao mlinci. Jelo vuče podrijetlo iz Zagorja, kamo su puricu iz Italije donijeli pavlini u 15. stoljeću. Specifični uvjeti uzgoja doveli su do stvaranja autohtone pasmine zagorskog purana koja je hvaljena zbog iznimne kvalitete mesa, a ovo se jelo najčešće jede za Božić.
Janjetina ispod peke tradicionalni je hrvatski specijalitet koji zahtijeva pripremu mesa ispod metalne zvonaste kupole poznate kao peka. Meso se obično kombinira s krumpirom i povrćem poput luka, rajčice i mrkve, a sve se obično pokapa maslinovim uljem. Ponekad se dodaje i bijelo vino, a jelo se često začini aromatičnim biljem i začinima poput ružmarina, lovora, metvice, paprike i crnog papra.
>> Recept: Janjetina ispod peke
Janjetina s ražnja popularno je dalmatinsko jelo koje se priprema pečenjem cijelog janjeta na ražnju. Peče se na otvorenoj vatri dok kožica ne postane hrskava i zlatnosmeđe boje. Janjetina se prije pečenja može marinirati u ulju sa svježim začinskim biljem, no tradicionalno se začini samo morskom soli. Pečena janjetina obično se poslužuje s mladim lukom ili krumpirom te nekoliko kriški kruha.
Ovo tradicionalno hrvatsko jelo podrijetlom iz Istre sastoji se od kriški ombola (sušenog lungića) koje su prvo marinirane u bijelom vinu začinjenom češnjakom i lovorom, a zatim se peku na žaru sa svinjskim kobasicama (po mogućnosti domaćim) i poslužuju uz kiselo zelje pirjano u vinu. Ovo jelo klasik je istarske kuhinje i možete ga pronaći u gotovo svim restoranima u Istri.
Šunka u kruhu hrvatska je delicija koja se priprema od cijele dimljene i kuhane šunke umotane u tijesto koje se obično sastoji od brašna, kvasca, mlake vode, masti i soli. Šunka se tradicionalno aromatizira lovorom, češnjakom i mljevenom paprikom, peče se u pećnici, a jelo treba ostaviti da se ohladi prije posluživanja. Šunka u kruhu najčešće se priprema za Uskrs.
Odojak na ražnju popularno je hrvatsko jelo koje se priprema pečenjem cijelog odojka na ražnju. Peče se na otvorenoj vatri između 3.5 i 5.5 sati, dok kožica ne postane hrskava, a prije pečenja odojak se tradicionalno začini samo solju. Kad se počne stvarati bijela para i prestane kapati mast, odojak je pečen, a najčešće se poslužuje uz kruh i pečeni krumpir.