Valentinovo, blagdan ljubavi. Prilika je to da otkrijemo i kako se životinje zaljubljuju, udvaraju, odlučuju zasnovati obitelj, odgajaju mladunce i koliko je seks važan u njihovim životima. Veze životinja mogu biti monogamne, poligamne ili homoseksualne, odnosno, kako ih naziva profesor Aldo Poiani sa Sveučilišta u Cambridgeu, "izo-spolne".
Talijanska ANSA napravila je intervjue s više stručnjaka, zoologa i istraživača koji znaju sve životinjske ljubavne tajne - od vukova koji prelaze tisuće kilometara u potrazi za partnericom do ježeva koji su potpuno obiteljski tipovi. Sretno vam Valentinovo.
Društveno-seksualno ponašanje bonoba, primata najbližih ljudima, iznimno je fascinantno i složeno. O tome govori profesorica Elisabetta Palagi, etologinja sa Sveučilišta u Pisi: "Seksualnost kod bonoba daleko nadilazi reproduktivnu funkciju - ona je snažan društveni alat koji služi za rješavanje sukoba, jačanje savezništava i učvršćivanje veza među jedinkama."
"Bonobo ženke igraju ključnu ulogu u toj dinamici, a interakcije među njima često uključuju međusobno trljanje genitalijama, pri čemu dolazi do bliskog kontakta i gledanja u oči uz izraze lica nalik osmijehu. Takvi činovi, koji nisu povezani s razmnožavanjem, jačaju njihovu međusobnu povezanost i omogućuju im dominaciju nad mužjacima", dodaje.
S evolucijske točke gledišta, ovo ponašanje je adaptivna strategija. Bonobi, naime, uspješno održavaju sklad u zajednici zahvaljujući ovakvim interakcijama koje smanjuju agresiju i potiču suradnju - ključne faktore za preživljavanje u okruženju u kojem resursa često nema baš previše.
Pas je simbol bezuvjetne vjernosti. Kroz tisućljeća selekcije razvila se njegova snažna povezanost s ljudima, izražena zaštitničkim ponašanjem i emocionalnom ovisnošću. Etolog Andrea Sommese s Veterinarskog sveučilišta u Beču pojašnjava situaciju:
"U prirodnim uvjetima psi stvaraju čopore koje često vodi dominantna ženka, okružena s više mužjaka. Najsnažniji od njih imaju prednost u parenju i sudjeluju u odgoju mladunaca, koji se u povoljnim uvjetima odgajaju zajednički", kaže Sommese.
Za razliku od pasa, vukovi su poznati po svojim monogamnim vezama koje često traju cijeli život. Njihova ljubav nije romantična u ljudskom smislu, već se temelji na suradnji, povjerenju i složenoj komunikaciji. Jedna od poznatijih priča o vukovima dolazi iz Italije - ona o Slavcu i Giulietti. Slavc, vuk iz Slovenije, prešao je stotine kilometara do talijanskih planina gdje je pronašao Giuliettu.
Njihova veza rezultirala je novom populacijom vukova, a slične priče pronalazimo i u SAD-u - primjerice s vukom OR-7 koji je zaradio nadimak Journey tako što je prešao tisuću kilometara u potrazi za partnericom. Tako je postao prvi vuk u toj državi, nakon što ih tamo nije bilo skoro cijelo stoljeće.
Morski svijet skriva brojne iznenađujuće obrasce seksualnog ponašanja. Profesor zoologije Luigi Musco sa Sveučilišta u Salentu objašnjava: "Kod mnogih morskih organizama partneri se nikada ne sreću uživo. Koralji, spužve i brojni drugi organizmi nepomično žive na morskom dnu te oslobađaju svoje gamete u vodu, često u skladu s mjesečevim ciklusom."
"S druge strane, postoje vrste poput zelenog zvjezdana, gdje ženke žive skrivene u stijenama, dok sićušni mužjaci parazitski žive pričvršćeni za njihovo tijelo. Kod morskih konjica, pak, dolazi do rijetkog obrata uloga: ženke polažu jaja u trbušnu vrećicu mužjaka, koji ih oplodi i nosi do poroda. Ova 'trudnoća' oca iznimka je u životinjskom svijetu i pokazuje koliko su morske vrste prilagodljive u svojim reproduktivnim strategijama", dodaje.
Mačke su poligamne - i mužjaci i ženke često se pare s više partnera. Mnogi njihovu situaciju opisuju kao neku vrstu "proširene obitelji", u kojoj se ne zna tko točno ima koju ulogu. No to ne znači da ne izražavaju privrženost. Veterinarka Stefania Uccheddu opisuje mačje emocije kroz priču o mačku Matisseu iz Verone:
"Između 2023. i 2024. Matisse je svakodnevno išao po svoju družicu - divlju mačku iz obližnje šume - vodio je kući na večeru, a potom je ispratio natrag. Ne znamo znanstveno objašnjenje za to ponašanje, no volimo ga nazivati ljubavlju", kaže Uccheddu.
U ptičjem svijetu mogu se naći razni načini udvaranja - od složenih plesova i glasovnih izvedbi do darivanja plijena ili materijala za gnijezdo. Ornitolog Rosario Balestrieri ističe da je većina ptica monogamna:
"Albatrosi i druge morske ptice stvaraju dugotrajne veze koje mogu trajati desetljećima. Među albatrosima vrste Laysan, čak 31% parova čine ženke koje zajedno odgajaju mladunče, pri čemu naizmjenično preuzimaju ulogu biološke majke i maćehe. Kod pingvina, pak, postoje muški parovi koji usvajaju tuđa jaja i brinu se o mladima, čak i kad im se ponude ženke."
Istraživanja Emiliana Morija iz talijanskog Instituta za ekosustave otkrila su razne zanimljivosti o ježevima. "Ježevi su rijetki među glodavcima jer su monogamni. Mužjaci aktivno sudjeluju u brizi za mlade, što je prava rijetkost u životinjskom svijetu. Tijekom prvih mjeseci života mladunci su izrazito ranjivi, pa roditelji dijele odgovornost - dok majka traži hranu, otac ih čuva", kaže Mori.
Ove fascinantne ljubavne priče iz životinjskog svijeta podsjećaju nas da ljubav ima mnogo lica i da se pojavljuje u oblicima koje često i ne možemo zamisliti. U svijetu prirode ljubav, seks i privrženost igraju ključnu ulogu u preživljavanju vrsta - baš kao i u našim životima.