SERIJA The Last Of Us načela je potpuno nove teorije o potencijalnom kraju ljudske vrste. Emitirana na streaming servisu HBO Max i iznimno gledana, ova serija potaknula je rasprave o mogućnosti da sličan apokaliptični scenarij ubrzo gledamo u stvarnom životu.
Ako niste upoznati s radnjom, serija se bavi temom pojave parazitskih gljivica koje poharaju svjetsku populaciju i uzrokuju apokaliptični pomor stanovništva. Svijetom zavlada sveopća anarhija, mali broj preživjelih ne bira sredstva obrane pred raznim prijetnjama, među kojima je daleko najveća prijetnja zaraza mutiranim gljivicama.
Javnost se zainteresirala za mogućnost da ovakav scenarij doživimo u stvarnom životu, a znanstvenici tvrde da je ovakav scenarij moguć ako ne zaustavimo globalno zatopljenje. Ova mračna i uznemirujuća serija bazirana je upravo na jednom znanstvenom istraživanju koje je dokazalo da je scenarij u kojem gljivice preuzimanju kontrolu nad čitavim organizmom, iako podosta manje dramatičan, itekako moguć.
Riječ je o gljivi kordiceps zloslutnog naziva "mravlji zombi". Naime, kada zarazi mrava, ona preuzima kontrolu nad njegovim mozgom i svim funkcijama pretvarajući ga u "zombija". Upravo na temelju ovog slučaja nastala je videoigra The Last Of Us, prema kojoj je stvorena istoimena serija, u kojoj gljivice inficiraju ljude koji postaju ubojiti zombiji.
Entomolog i biolog David Hughes specijalizirao se za temu parazita, posebno vrste cordyceps, koja uzrokuje fenomen "zombi mrava", u kojem gljivice preuzimaju tijela mrava kako bi širile svoje spore. Tvorci originalne videoigre The Last of Us vidjeli su ovaj fenomen u dokumentarcu Davida Attenborougha i doveli Hughesa, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za ovu temu, da radi s njima na lansiranju igrice.
Koliko je moguće da se to dogodi u stvarnosti?
"Istina je da ta vrsta gljivica ulazi u biljke i sjemenke. Istina je i da postoji vrsta koja se zove ražena glavica, a kada čovjek pojede zaraženo zrno raži, dobit će psihotične epizode. Čak postoji teorija prema kojoj su suđenja vješticama u Salemu potaknuta osobama zaraženima ovom gljivicom", kazao je Huges.
"Najsvježiji je slučaj iz 1951. godine kada je pekar u Francuskoj prodao cijelu turu kruha izrađenu od zaražene raži i cijeli grad je potpuno poludio. Zabilježeno je čak kako je jedna 14-godišnjakinja pokušala ubiti majku nožem. Gljivice godišnje ubiju više ljudi od malarije. Potpuno zanemarujemo opasnost koja dolazi od njih", dodao je.
Znanstvenici upozoravaju kako bi se gljivice mogle znatno brže razmnožavati ako ne zaustavimo globalno zatopljenje. Opasnost se krije u njihovoj prilagodljivosti temperaturi okoliša, što znači da ako će vanjske temperature biti nešto više, gljivice će biti otpornije na toplinu ljudskog tijela i moći će u njemu preživjeti i razmnožavati se.
Sve to dovelo bi do pojave novih vrsta koje bi mogle biti znatno progresivnije od brzine kojima bi liječnici proizvodili lijekovi za njihovu sanaciju. Trenutno u svijetu postoji između 1.5 i 5 milijuna vrsta gljivica, no samo ih nekoliko stotina ima sposobnost narušavanja ljudskog zdravlja. Najčešće se radi o lako izlječivim gljivičnim oboljenjima, ali rizične skupine mogu pretrpjeti znatno dalekosežnije posljedice.
"Gljivice će se prilagoditi vanjskoj temperaturi, baš kao što su u tome uspjele prije 66 milijuna godina, kada su preživjele udar asteroida koji je uništio gotovo sav život na Zemlji. To znači da će pojedine vrste tada moći živjeti u ljudskom organizmu, razmnožavati se u njemu i stvarati potpuno nove bolesti", kazao je biolog Arturo Casadevall koji predvodi niz istraživanja na ovu temu.
Znanstvenici smatraju da opasnost nije realna
Koliko je stvar ozbiljna, govori podatak da se za vrijeme pandemije koronavirusa u nekoliko bolnica diljem svijeta pojavila upravo jedna nova vrsta gljivica, Candida auris, koja se prilagodila povećanju temperature na Zemlji te uzrokovala potpuno novu vrstu bolesti. Istraživanje ove gljivice ukazalo je na još jednu opasnost - njihovu znatno veću otpornost na lijekove.
"Gljivice se već sada vrlo teško tretiraju jer imaju velik broj stanica jednak ljudskima. Puno su sličnije životinjama nego bakterijama ili biljkama. Zato je čitav niz protugljivičnih lijekova povučen s tržišta jer se ispostavilo da čine ogromnu štetu i ljudskom organizmu", objašnjava liječnica Julia Koehler.
Osim što se teško liječe, problem je što se brzo i lako šire putem zraka te direktnim prijenosom između ljudi ili životinja. Ipak, za kraj stižu dobre vijesti. Iako je prijetnja od pojave novih gljivičnih oboljenja uslijed globalnog zatopljenja vrlo stvarna, opasnost od pojave "zombijskih" gljivica definitivno nije.
"Radi se o samo jednoj gljivici koja je naučila kako ulaskom u organizam mrava zavladati živčanim sustavom i preuzeti kontrolu nad njegovim ponašanjem. Kada bi slična gljivica napala čovjeka, nije izgledno da bi se uspjela prilagoditi tako da zavlada njegovim ponašanjem", tvrdi entomolog David Hughes.
"No, postoji jedna stvar na koju bih definitivno skrenuo pozornost, a nije ništa manje opasna. Postoji opasnost da, uslijed adaptacije na više temperature, evoluirane gljivice počnu napadati životinje i usjeve, čime bi proizvodnja hrane bila znatno ugrožena. Baš zato je ključno prestati zanemarivati prijetnju globalnog zatopljenja", zaključio je Huges.