Prava transrodnih osoba postaju sve važnija tema na europskoj i svjetskoj razini. I dok mnoge europske zemlje postavljaju nove standarde i donose zakone koji štite prava transrodnih osoba, postavlja se pitanje gdje se Hrvatska pozicionira na toj ljestvici.
U posljednjem izvješću Europske agencije za temeljna prava, Hrvatska se ističe s mješovitim rezultatima. Na pozitivnoj strani, pravni okvir za promjenu spola i imena u službenim dokumentima postoji, ali proces je često dugotrajan i opterećen birokracijom.
Međutim, kritičari tvrde da država nije dovoljno proaktivna kada je riječ o zaštiti prava transrodnih osoba. Primjerice, zdravstvena skrb za transrodne osobe i dalje je prepreka, s ograničenim pristupom hormonskim terapijama i operacijama. Također, izostanak sveobuhvatne edukacije o rodnoj raznolikosti u školama stvara okruženje u kojem transrodne osobe često doživljavaju diskriminaciju i nasilje.
S druge strane, aktivisti i organizacije koji se bore za prava LGBTQ+ zajednice ističu da je došlo do značajnog napretka u posljednjih nekoliko godina. Mnoge lokalne samouprave, u suradnji s nevladinim organizacijama, provode edukativne radionice i programe usmjerene prema podršci i razumijevanju transrodnih osoba.
U usporedbi s nekim europskim zemljama, poput Danske ili Malte, koje su donijele revolucionarne zakone o pravima transrodnih osoba, Hrvatska još uvijek traži svoj put. Ipak, važno je napomenuti da su se stvari počele mijenjati, a svijest o važnosti ovog pitanja sve je prisutnija.
Zaključno, dok Hrvatska možda zaostaje za nekim europskim zemljama, pozitivni pomaci su vidljivi. Ključno je da se ovaj momentum održi, te da se nastavi raditi na stvaranju društva koje cijeni i štiti sve svoje građane bez obzira na njihov rodni identitet.