Karlo Metikoš bio je hrvatski glazbenik u drugoj polovici 20. stoljeća. Njegove pjesme zabavljale su više generacija u bivšoj Jugoslaviji. Dobitnik je nagrade Porin, a djelovao je kao pjevač, svirač i producent. Starije generacije pamte ga po kojoj pjesmi, dok mlađe za njega znaju ponajprije preko njegove žene Josipe Lisac, koja njegov spomen nikada ne izostavlja na koncertima.
Buntovni mladi glazbenik
Karlo se rodio 1940. godine u Zagrebu. Njegov otac bio je glazbenik, a i on je pohađao glazbenu školu. Iako je bio dobar i poslušan klinac, Karlo je od srednje škole bio problematičan i buntovan učenik, što je kasnije odredilo njegov glazbeni smjer.
Svoju je karijeru započeo na plesnjacima u Zagrebu, no glazbena potražnja nije bila u skladu s Karlovim ukusima. Premda je bio gorljivi fan rock'n'rolla, u Jugoslaviji su se tada više tražili šlager pjevači i zabavljaci. Metikoš se nakratko okušao u takvome stilu, no i sam je rekao da publika nije uživala u njegovoj zabavljačkoj fazi.
Matt Collins
Početkom 1960-ih Karlo Metikoš prihvatio je ponudu jednog rovinjskog kluba te oduševio domaću i stranu publiku svojim izvedbama. U Poreču se ipak nije dugo zadržao, jer uskoro je upoznao par glazbenika iz Pariza te je otišao na svoju inozemnu avanturu. Ostatak 60-ih Karlo je proveo po pariškim klubovima, a uskoro je postao Matt Collins te nastupao pod tim imenom. Sa svojim bendom izdao je dva EP-a te putovao Europom i svirao.
Zaljubio se u mladu alternativku
Njegova pariška epizoda završila je 1970. godine, a nakon toga Karlo se pozabavio više skladanjem nego nastupanjem. Uskoro je došla i godina 1971., kada je u Petrinji upoznao dvadesetogodišnju Josipu Lisac, ženu u koju se brzo zaljubio i započeo zajednički život.
Ostatak njegove karijere uglavnom se bavio skladanjem. Surađivao je puno s Ivicom Krajačem, čovjekom koji će biti supotpisnik nekih od najvećih hitova sedamdesetih i osamdesetih. Karlo je zadnji put pjevao pred publikom 1985., i to Presleyjevu pjesmu Blue Christmas.
Karlo Metikoš u percepciji mlađih generacija
Premda je ostvario veliku popularnost nastupajući diljem Europe 1960-ih, svojim najvećim uspjehom ipak smatra Dnevnik jedne ljubavi, jedan od najpoznatijih glazbenih albuma u cijeloj Jugoslaviji.
Umro je 10. prosinca 1991. godine od posljedica srčanog udara. Imao je 51 godinu i njegova smrt šokirala je mnoge, ali najviše Josipu Lisac. Ona je zatim cijeloj Hrvatskoj i šire pokazala kako je on bio njena najveća inspiracija, a tijekom svojih koncerata uvijek ga se sjeti. Josipa je tako, možda i neplanirano, ovjekovječila lik i djelo svog muža za novije generacije, koje ga više pamte kao njenu inspiraciju nego kao solo glazbenika.