Europa je suočena s političkim promjenama koje potresaju njen temelj. Dok se mladi sve više uključuju u političke procese, desničarske stranke bilježe značajan porast podrške. Što stoji iza ovih promjena i kako će one oblikovati budućnost starog kontinenta?
U posljednjih nekoliko godina, izborna aktivnost među mladima u Europi značajno je porasla. Generacija Z i milenijalci sve više prepoznaju važnost svog glasa, često motivirani pitanjima poput klimatskih promjena, socijalne pravde i ekonomske nesigurnosti. Mnogi od njih vide izbore kao priliku da oblikuju budućnost prema svojim vrijednostima i potrebama, odbacujući pasivnost prethodnih generacija.
Paralelno s porastom političke angažiranosti mladih, desničarske stranke bilježe sve veću popularnost. Mnogi analitičari ističu kako desnica uspješno kapitalizira na strahovima vezanim uz migracije, ekonomske izazove i osjećaj gubitka nacionalnog identiteta. Desničarske stranke nude jednostavna rješenja za kompleksne probleme, privlačeći birače koji traže brze i odlučne odgovore.
Migracijska kriza koja je započela sredinom prošlog desetljeća ostavila je dubok trag na europsku politiku. Dok su neki mladi glasno podržali humanitarnu pomoć i integraciju, drugi su se okrenuli desnici, zabrinuti zbog percepcije ugroženosti kulturnog i socijalnog tkiva svojih zemalja. Ova podjela odražava se i na političkom spektru, gdje su stavovi o migracijama često ključni faktor prilikom glasovanja.
Ekonomska nesigurnost, posebice među mladima, dodatno je pogoršana pandemijom COVID-19. Visoka nezaposlenost, nesigurni oblici rada i teškoće u pronalaženju stabilnog zaposlenja potaknuli su frustracije koje desnica koristi kako bi privukla birače. Mlade generacije traže promjene koje će im osigurati bolju ekonomsku budućnost, a desničarske stranke često nude radikalne ekonomske politike koje obećavaju brze rezultate.
U doba društvenih mreža i brzih informacija, mladi su izloženi različitim izvorima vijesti i stavova. Algoritmi društvenih mreža često stvaraju informacijske balone, u kojima korisnici vide samo sadržaj koji potvrđuje njihove već postojeće stavove. To može dovesti do radikalizacije mišljenja i povećanja podrške ekstremnim političkim opcijama, bilo da se radi o desnici ili ljevici.
Klimatske promjene postale su ključna tema za mnoge mlade Europljane. Pokreti poput Fridays for Future, predvođeni mladima, uspješno su mobilizirali velik broj mladih birača. Međutim, i ovdje postoji podjela – dok neki vide zelenu politiku kao neophodnost, drugi je smatraju prijetnjom za ekonomski rast i radna mjesta, što desnica koristi u svojim kampanjama.
Što možemo očekivati u budućnosti? Europa je na prekretnici, s jedne strane suočena s mladima koji žele progresivne promjene, a s druge s rastućim utjecajem desničarskih politika. Kako će se ove snage sudarati i oblikovati budućnost kontinenta, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno jest da će politički pejzaž Europe nastaviti evoluirati, vođen složenim interakcijama između različitih društvenih i ekonomskih faktora.
Dok se kontinent suočava s ovim izazovima, jedno je jasno: politička angažiranost mladih i uspon desnice su fenomeni koje ne možemo ignorirati. Oni će oblikovati političku budućnost Europe i definirati njene vrijednosti u godinama koje dolaze.