VEČERAS se i iz Hrvatske mogla pratiti najdulja pomrčina Mjeseca u 21. stoljeću. Potpuna pomrčina započela je u 21:30 h i trajao do 23:13 h, što znači ukupno 103 minute. Ukupno trajanje pomrčine, uključujući i djelomičnu bilo je čak četiri sata. Maksimum je bio u 22:21 h.
Budući da je u većini dijelova Hrvatske večeras oblačno, na Indexu ste mogli pratiti kako je izgledala pomrčina u vedrijim krajevima.
Pogledajte kako je izgledao krvavi Mjesec iznad Rima.
Slikom smo prije toga bili ispred Posejdonova hrama u Grčkoj, gdje je pomrčina izgledala bajkovito.
Pogledajte i planete, osobito Mars
Na zapadnom dijelu neba u sumrak je bila vidljiva Venera, dok se na južnom dijelu, nakon zalaska Sunca, mogao vidjeti Jupiter i Saturn. Osim tamo gdje su navedeni dijelovi neba bili prekriveni oblacima, posjetitelji raznih astronomskih partija mogli su vidjeti kako ti planeti izgledaju kroz okular amaterskog teleskopa.
Posebno je zanimljiv Mars, koji se ovih dana nalazi u opoziciji, što znači da je poravnat sa Zemljom i Suncem. Zbog toga je od Zemlje bio udaljen samo 57,7 milijuna kilometara pa je bio sjajniji čak i od Jupitera. Drugim riječima, bio je četvrti najsjajniji objekt na nebu nakon Sunca, Mjeseca i Venere. Ovdje treba istaknuti da nije bio velik poput Mjeseca kako neki neinformirano pišu po društvenim stranicama!
Mars je izašao oko 21 h i bit će vidljiv cijelu noć, dok će Jupiter i Saturn biti vidljivi od zalaska Sunca do ranih jutarnjih sati. Naš crveni susjed u srijedu je postao još zanimljiviji nakon što je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da se pod njegovom južnom ledenom kapom nalazi cijelo jezero slane vode u tekućem stanju, što je vrlo značajno iz više razloga – kao prvo, to potvrđuje da je Mars u prošlosti, prije nego što je izgubio najveći dio atmosfere, imao vode na površini; kao drugo, otkriće bi moglo značiti da negdje u njegovim jezerima još uvijek postoje neki mikroorganizmi.
Treba ipak napomenuti nekoliko stvari. Prije svega valja istaknuti da je na Marsu trenutno u tijeku velika pješčana oluja tako da se ne mogu vidjeti neki uobičajeno vidljivi detalji njegove površine.
Kao drugo, Mjesečevi krateri se kroz teleskop ne mogu vidjeti onako dobro kako se vide kada Mjesec nije pun (pogledajte sliku dolje), kada sunčeve zrake na njega padaju pod kutom i stvaraju izražene sjene.
Budući da prognoza za Zagreb nije najsjajnija, mi smo na Indexovoj Facebook stranici prenijeli pomrčinu iz nekih vedrijih krajeva.
Ovdje vam za ilustraciju prenosimo kolaž snimki Jupitera, Mjeseca, Saturna i Venere, napravljenih amaterskim teleskopom i kamerom autora ovih redaka iz centra Zagreba. Gledani golim okom, kroz teleskop, planeti izgledaju manji, ali znatno sjajniji.
Pomrčina Mjeseca
Pomrčina Mjeseca nastaje kada on uđe u sjenu Zemlje, kada se Zemlja nađe točno između njega i Sunca. On tada potamni, ali ne potpuno jer ga i dalje obasjava dio Sunčeve svjetlosti koja se lomi u atmosferi Zemlje. Tijekom pomrčine boja mu se mijenja u krvavo crvenu jer se plavi dio spektra raspršuje u atmosferi (zbog čega nebo za dana ima plavu boju) pa do Mjeseca stiže samo crveni dio. Zbog te boje obično se naziva krvavim Mjesecom.
Kako Mjesec kruži oko Zemlje, Zemlja se dva puta mjesečno nađe iporavnata s Mjesecom i Suncem. Međutim, pomrčina Mjeseca ipak se ne događa svaki mjesec jer je njegova orbita nagnuta u odnosu na orbitu po kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Mogli bismo se pitati zašto se onda uopće događa. Razlog je to što orbita Mjeseca ostaje nepromijenjena u odnosu na zvijezde, što, pak, znači da se mijenja u odnosu na Sunce kako Zemlja kruži oko njega. Mjesec se stoga dva puta godišnje nađe baš u pravom položaju za prolaz kroz Zemljinu sjenu. Ovaj put kroz nju će prolaziti osobito dugo (pogledajte video dolje).
Zašto je pomrčina ovaj put tako duga?
U našim krajevima potpunu pomrčinu Mjeseca zadnji smo put vidjeli prije tri godine. Ovaj puta ona traje posebno dugo iz dva ključna razloga. Kao prvo, Mjesec prolazi točno kroz središte Zemljine sjene što znači da se kroz nju kreće najdužim mogućim putem. Kao drugo, Zemlja se trenutno na svojoj orbiti nalazi na najudaljenijem dijelu od Sunca. Zbog je njezino kretanje između Sunca i Mjeseca relativno sporije.