Psiholozi savjetuju: Ova pitanja mogu negativno utjecati na djecu

RODITELJI, te bake i djedovi, često žele bolje razumjeti djecu, a postavljanje pitanja može biti odličan način za ulazak u njihov svijet. No, neka pitanja, iako postavljena s dobrim namjerama, mogu izazvati nesigurnost, tjeskobu i negativnu sliku o sebi.

Psiholog dr. Joe Vaccaro ističe da određena pitanja mogu nenamjerno stvoriti kulturu uspoređivanja i kritike. Iako se možda prepoznate u nekima od njih, dobra vijest je da nikada nije kasno promijeniti pristup, piše Parade. U nastavku otkrijte pitanja koja trebamo izbjegavati.

"Zašto si tako sramežljiv/a?"

Ovo pitanje može stvoriti dojam da s djetetovom osobnošću nešto nije u redu i potaknuti socijalnu anksioznost. Umjesto toga pokažite razumijevanje i dopustite djetetu da se otvara vlastitim tempom.

"Zašto si tako osjetljiv/a?"

Djeca trebaju učiti kako izražavati emocije, a ne ih potiskivati. Ova fraza može ih obeshrabriti da dijele svoje osjećaje i razviju zdravu emocionalnu regulaciju.

"Što nije u redu s tobom?"

Ovo pitanje zvuči osuđujuće i može negativno utjecati na djetetovu sliku o sebi. Umjesto toga, pružite konkretnu povratnu informaciju, primjerice: "Čini se da si uzrujan/a, želiš li razgovarati o tome?" ističe psihologinja dr. Maddy Brener.

"Nisi li malo prestar/a za to?"

Komentiranje djetetovih interesa može stvoriti osjećaj srama i natjerati ga da prerano napusti aktivnosti koje voli. Djeca trebaju slobodu da se razvijaju vlastitim tempom.

"Zašto se ponašaš tako?"

Umjesto općenitog pitanja, koje može biti zbunjujuće, bolje je reći: "U knjižnici trebamo biti tihi" – jasno postavljajući očekivanja.

"Jesi li siguran/na da to želiš učiniti?"

Ova fraza može izazvati nesigurnost i sumnju u vlastite odluke. Bolje je potaknuti dijete da razmisli o opcijama, npr. "Kako se osjećaš u vezi s tim odabirom?"

"Zašto ne možeš biti više kao brat/sestra?"

Usporedbe među djecom mogu ozbiljno narušiti samopouzdanje i stvoriti rivalstvo među braćom i sestrama. Svako dijete je jedinstveno i treba ga podržati u njegovim vlastitim sposobnostima.

"Zašto nemaš bolje ocjene?"

Iako je razumljivo brinuti se za djetetov školski uspjeh, ovo pitanje može stvoriti pritisak i osjećaj da je vrijednost djeteta vezana uz ocjene. Umjesto toga, pokušajte: "Primijetio/la sam da ti matematika ide teže nego prije. Možemo li zajedno pronaći rješenje?"

"Što želiš biti kad odrasteš?"

Premda se ovo pitanje često postavlja iz znatiželje, može stvoriti dojam da sadašnje aktivnosti i interesi nisu važni. Djeci je potrebna podrška u njihovu trenutačnom razvoju, a ne samo u planiranju budućnosti.

"Imaš li dečka/djevojku?"

Ova pitanja mogu stvoriti pritisak i implicirati da je romantična veza nešto što se očekuje. Također, mogu izazvati nelagodu kod djece koja istražuju vlastiti identitet. Umjesto toga, fokusirajte se na djetetove interese i prijateljstva.

Kako bolje komunicirati s djecom?

Umjesto pitanja koja mogu izazvati nesigurnost, psiholozi preporučuju otvorena i podržavajuća pitanja poput:

• "Kako se osjećaš danas?"
• "Što te danas nasmijalo?"
• "Što ti je bilo najzanimljivije u školi?"

Kvalitetna komunikacija ključna je za izgradnju povjerenja i zdravog odnosa s djecom. Umjesto kritike i pritiska, pružite im podršku i pokažite da ih razumijete.