Foto: 123rf
UZMITE ovo zaozbiljno ili kao zeku peku, ali ovim su se pitanjem pozabavili pravi znanstvenici! Naime, tim s Pitsburškog sveučilišta uspio je pronaći vezu i dokazati da razvoj mozga ploda poprilično ovisi o količini masnoća s majčine stražnjice i bedara te samim time utječe na inteligenciju djeteta!
Jedan od suradnika na ovom istraživanju bio je i doktor medicine William D. Lassek, ujedno i autor knjige "Why Women Need Fat", a koji je za Sunday Times izjavio kako masne zalihe u našem organizmu sadrže, među ostalima, i kemijsku supstancu znanu kao DHA - odnosno Dokosaheksaenoičnu kiselinu koja je primarna gradivna komponenta kore ljudskog mozga, sperme, testisa i rožnice. Ona spada pod grupaciju omega 3 masnih kiselina koje su izuzetno važne za razvoj dječjeg mozga, odnosno kompletnog neurološkog sustava i očiju, posebno u prvih šest mjeseci njihovog života. Tragovi dokosaheksaenoičnu kiseline nalaze se i u majčinom mlijeku.
Zanimljivo je da je ovo istraživanje pokazalo kako masne zalihe u gornjem dijelu tijela imaju prilično negativne učinke, dok masne zalihe s donjeg dijela tijela imaju pregršt pozitivnih učinaka na opskrbu dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina koje su neophodne za razvoj kompletnog živčanog sustava. "Zato je taj omjer majčinih bokova od izuzetne važnosti te se po njemu čak može predvidjeti kakva će biti inteligencija njenog budućeg djeteta, kao i narednih generacija", tvrdi znanost.
"Jako je važna ta sposobnost da majka tijekom trudnoće uspijeva održati potrebnu količinu masnog tkiva i akumulirati je sve do poroda", naglasio je doktor Lassek te takvu situaciju usporedio s medvjedima u doba hibernacije i kitova koji žive u hladnim arktičkim morima. Oni jako dobro znaju koliku su im važne te masne zalihe, a mi bismo samo mogle reći, pa to uopće nije problem!
"Jako je važna ta sposobnost da majka tijekom trudnoće uspijeva održati potrebnu količinu masnog tkiva i akumulirati je sve do poroda", naglasio je doktor Lassek te takvu situaciju usporedio s medvjedima u doba hibernacije i kitova koji žive u hladnim arktičkim morima. Oni jako dobro znaju koliku su im važne te masne zalihe, a mi bismo samo mogle reći, pa to uopće nije problem!
U istraživanju se također navodi da nam taloženja masnih naslaga na bokovima i bedrima, što čak i mršave žene primjećuju s godinama, zapravo daju mogućnost da postanemo majke. Da je to čak stvar prirodne selekcije budući da su te naslage važne za našu majčinsku funkciju, odnosno mogućnost da beba koja raste u maternici dobije važne kiseline za razvoj mozga i živčanog sustava. A to nas također razlikuje od primata koji u trudnoći ne dobivaju naslage nigdje drugdje osim u trbuhu.
Zato, ako ste u trudnoći dobili oblu stražnjicu, znajte da to nije jer niste disciplinirane - to je jednostavno stvar evolucije i vaše mogućnosti da rodite zdravo i pametno dijete.
A vi sustavne mršavice, priznajte da ste se u trudnoći barem malo proširile jer vjerojatno jeste, to vam je evolucija omogućila. Ako pomislite da sa svojom guzom možda niste bile u mogućnosti stvoriti super pametno dijete, referirajte se na tezu da je najvažnije da se masnoće dobivene u trudnoći akumuliraju sve do poroda te da vaša tjelesna masa i konture nemaju toliko veze s veličinom guze koju bi trebale imati, već veličinom koja će biti adekvatna vašoj tjelesnoj građi.