Foto: FAH
VLASTI Bosne i Hercegovine žele što prije urediti pitanje granica s Hrvatskom i Srbijom i nadaju se kako će potpisivanje sporazuma o međudržavnoj granici između BiH i Crne Gore koje će uslijediti ovog tjedna u Beču biti dodatni poticaj da se to i ostvari, izjavio je danas u Sarajevu ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.
Međudržavni sporazum o granici BiH i Crne Gore u Beču
Na tom će skupu predstavnici BiH i Crne Gore u nazočnosti austrijskog predsjednika Heinza Fischera potpisati međudržavni sporazum o granici, a nakon negove ratifikacije te bi dvije zemlje postale prve države nastale raspadom bivše Jugoslavije koje će riješiti ovaj problem.
"Mislim da će ovo pospješiti i u brzati aktivnosti koje imamo i s Hrvatskom i Srbijom kako bismo što prije potpisali sporazume i s tim zemljama", kazao je Crnadak.
Bečki sastanak ranije je planiran prije svega kako bi se na njemu pokušalo ojačati suradnju među državama na jugoistoku Europe, no Crnadak je potvrdio kako će najnovija zbivanja te planove donekle promijeniti, jer će se nužno morati razgovarai i o suočavanju s krizom prouzročenom velikim izbjegličkim valom.
Iznio je ocijenu kako je malo vjerojatno da će BiH biti suočena s dolaskom velikog broja migranata iz arapskih i afričkih zemalja, no ipak se poduzimaju mjere opreza.
"U BiH nemamo nazanaka o mogućem dramatičnom priljevu izbjeglica no nastavit ćemo pratiti stanje. Logično je da budemo na oprezu", kazao je Crnadak.
"Postoji visoka svijest da se mora zajednički djelovati"
"U Beču ćemo zastupati stajalište da je potrebno što šire uključivanje u rješavanje ovih problema jer bi u protivnom moglo doći do humanitarne katastrofe. Postoji visoka svijest da se mora zajednički djelovati", kazao je ministar vanjskih poslova BiH.
Govoreći o konkretnim infrastrukturnim projektima koje će BiH kandidirati za međunarodnu financijsku potporu na predstojećem bečkom sastanku, Crnadak je potvrdio kako će među njima biti i mostovi preko Save na granici s Hrvatskom kod Gradiške odnosno Svilaja.
BiH će uz to pokušati uvjeriti potencijalne financijere u isplativost ulaganja u nastavak gradnje autoceste na koridoru V c, proširenje kapaciteta sarajevske zračne luke te u protejkt osposobljavanja plovnosti i razminiravanje rječnog korita Save.