Foto: Državni ured za Hrvate izvan domovine
Demantij: Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ustrojen je temeljem zakona i ne predstavlja novi trošak za državni proračun RH.
Poštovani,
S obzirom da se u tekstu pod naslovom
„Milanovićevo bezumlje: za 60 milijuna kuna otvorio ured koji ne služi ničemu“ autora potpisanog inicijalima R.I. od 13. siječnja 2014. navodi niz neistina i netočnosti molim Vas da sukladno odredbama čl.40. i 41. Zakona o medijima (NN
81/13) objavite slijedeći ispravak vodeći računa o članku 41. stavak 1. da se ispravak „mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi“.
U naslovu se netočno tvrdi „Milanovićevo bezumlje: za 60 milijuna kuna otvorio ured koji ničemu ne služi“.
Na temelju Ustava (čl. 10), Hrvatski Sabor usvojio je 22. listopada 2011. Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine 124/11).
Temeljem navedenog Zakona, Vlada Republike Hrvatske osnovala je 2012. godine Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske.
Osnivanje i rad Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske ne predstavlja novi trošak za državni proračun Republike Hrvatske. Proračun Državnog ureda nastao je objedinjavanjem svih aktivnosti koje su do osnivanja ureda provodila druga državna tijela (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija...) u odnosu prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Ni djelatnici Državnog ureda ne predstavljaju novu stavku troška u državnom proračunu. Svi (30) dolaze iz postojećeg sustava državne uprave – nema novog zapošljavanja.
Nadalje, u tekstu se netočno navodi da je „ u sklopu Ureda za Hrvate izvan domovine, kojeg je Milanović postavio 2012.godine, osnovan Ured dobrodošlice“.
Nije točno da je „ured dobrodošlice“ osnovan prošli tjedan. Ured dobrodošlice i njegov rad propisan je Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (glava V, članak 57.) Ured dobrodošlice je unutarnja ustrojstvena jedinica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske – ustrojen 2012.g. (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske - Narodne novine br. 52/2012).
Na sjednici Vlade RH koju spominjete u tekstu donijeta je samo odluka o tome da se naziv radnog mjesta (voditelj/ica ureda dobrodošlice) uvrsti u Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.
U naslovu teksta se navodi kako „ured ničemu ne služi“ što je netočna i zlonamjerna tvrdnja. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te između ostalog provodi i programe, projekte i aktivnosti koji ispunjavaju tri temeljna cilja navedenog zakona – zaštita prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, jačanje njihovih zajednica i unapređenje znanstvene, obrazovne, kulturne, gospodarske, sportske i druge suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske, te poticanje i olakšanje povratka iseljenika i njihovih potomaka u domovinu.
Naime, poznata je činjenica da skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan Republike Hrvatske. Razmjerno broju stanovnika imamo najveću dijasporu od svih europskih zemalja (do osnivanja Državnog ureda bili smo, uz Estoniju, Bjelorusiju, Moldaviju i Kirigistan, među rijetkim zemljama koje nemaju institucionalno riješen odnos sa svojim iseljeništvom. Većina zemalja članica Europske unije ima ustrojena ministarstva ili druga državna tijela koja se bave pitanjima iseljeništva – podaci Svjetske banke, dokument „Doprinos dijaspore za razvoj u Europi i središnjoj Aziji“. Iako najveći broj od njih za razliku od RH nema više od 10% iseljenika u odnosu na ukupan broj stanovnika, a Republika Hrvatska ima gotovo 100%. Jedina koja se donekle u tom pogledu može uspoređivat s Hrvatskom je Republika Irska, koja je pored države Izrael jedna od najučinkovitijih u skrbi o svom iseljeništvu.
Koliki je to ogroman i značajan potencijal (u svakom pogledu – lobističkom, demografskom, u prijenosu znanja i iskustava) najbolje svjedoče i financijski pokazatelji. Po podacima Svjetske banke i Hrvatske narodne banke, hrvatske iseljenike gotovo da bismo mogli nazvati prvom gospodarskom granom. Od 1993. iznos financijski sredstava koji su iseljenici dostavili u Republiku Hrvatsku veći je od svih stranih ulaganja. Naime, hrvatsko iseljeništvo godišnje, putem bankovnih doznaka, u Republiku Hrvatsku dostavi 8,5 milijardi kuna. Isto toliko se doznači putem neslužbenih kanala tzv. „pocket money“.
Zaključno, Hrvati izvan Republike Hrvatske su ogroman kapital. Osnivanje i rad Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavlja civilizacijski doseg kojeg, u ovom ili drugom obliku, imaju sve uspješne i razvijene zemlje svijeta. Ne predstavlja nikakav novi trošak za državni proračun Republike Hrvatske, a po reakcijama hrvatskog iseljeništva i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske bilo ga je potrebno ustrojiti i puno ranije.
S poštovanjem,
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Trg hrvatskih velikana 6
10000 Zagreb