Ilustracija: mineaction.org
ZA POTPUNI dovršetak procesa razminiranja Hrvatske potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna, poručio je danas ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec, na sastanku koordinatora za razminiranje minama zagađenih županija u Vinkovcima.
U proteklih je pet godina osigurano 35 posto manje sredstava od planiranih Nacionalnim programom razminiranja. Jakopec je istaknuo da je u narednom razdoblju potrebno osigurati što više novca iz različitih izvora kako bi se ostvario nacionalni cilj da Hrvatska do kraja 2019. godine bude bez mina, a da pritom državni proračun i porezni obveznici budu što manje opterećeni.
Od 1998. godine potrošeno 4 milijarde kuna
Do sada su u cijelosti razminirane Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska županija, a do kraja iduće godine trebale bi biti i Brodsko-posavska te Vukovarsko-srijemska županija. Jakopec je kazao kako je od ustroja HCR-a 1998. godine za razminiranje utrošeno 4 milijarde kuna, a da isti iznos još treba osigurati kako bi proces razminiranja bio u potpunosti dovršen.
"Sve aktivnosti HCR-a i Vladina ureda za razminiranje idu za tim da u narednim godinama veličina iznosa za razminiranje iz europskih fondova bude najmanje jednom, ako ne i dva puta veća u odnosu na sredstva iz državnog proračuna", naglasio je.
Ravnateljica Vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština rekla je da u narednom razdoblju Hrvatska iz europskih fondova može za razminiranje povući do 200 milijuna eura, no samo ukoliko razminiranje bude preduvjet za ostvarenje razvojnih projekata. "Europska unija neće dati novac direktno za razminiranje, već isključivo za razminiranje kao preduvjet realizacije razvojnog projekta koji će omogućiti zapošljavanje i razvoj gospodarstva", kazala je.
Pleština je dodala kako je na Hrvatskoj da napravi takve projekte i kandidira ih prema europskim fondovima, te da su u tom smislu u pripremi dva projekta vezana na razminiranje Kopačkog rita i Lonjskog polja. Samo za projekte naslonjene na parkove prirode možemo povući do 90 milijuna eura, ustvrdila je.
Tri minski sumnjiva područja na djelu pogođenom poplavama
Minama je najzagađenija Ličko-senjska županija sa 147 četvornih kilometara, zatim Sisačko-moslavačka sa 108 četvornih kilometara pa Osječko-baranjska županija s oko 80 četvornih kilometara minama zagađenog prostora.
Što se tiče poplavljenih područja Vukovarsko-srijemske županije, Jakopec je rekao da postoje tri minski sumnjiva područja u općinama Gunja, Vrbanja i Nijemci, pri čemu se minski sumnjiv prostor u Gunji nalazi na oko 162.000 četvornih metara u prostoru između Save i nasipa istočno od gunjanskog željezničkog mosta. HCR i pirotehničari će po povlačenju vode ući u taj prostor i sanirati ga, a Jakopec je posebno pohvalio solidarnost pirotehničara koji će bez naknade taj posao odraditi i razminirani prostor predati na uporabu stanovnicima Gunje.