Nemojte da vam se dogodi Estonija: Štednja dovela do rasta BDP-a od 8 posto, a svi bježe glavom bez obzira

ESTONIJA na prvi pogled izgleda kao zemlja kakvu bi mnogi poželjeli. Gospodarska kriza jedva da ju je i dotakla, a BDP je na visokih osam posto, no nešto u toj zemlji gospodarskog čuda ipak ne štima. Naime, radna snaga masovno je napušta, a mnogi više ne žele živjeti u Estoniji posebice ne u Talinnu. Zašto? Analiza koju je napravio Deutsche Welle daje odgovore na mnoga pitanja, a njihov zaključak dostatan je i da se Hrvatska zapita idemo li u željenom pravcu.

Nastavnici jedva sastavljaju kraj s krajem

"Gospodarski rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plaća i mirovina. Osim toga, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem", navodi DW u svojoj analizi Estonije dodajući da situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama jer primjerice nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu.

Rezultat svega je da se mnogi odlučuju za odlazak u obližnju Finsku pa samo Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.

Uzorno gospodarstvo s nevjerojatnim padom standarda

"Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka zbog kojih vlasti zvone na uzbunu. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 milijuna. U posljednja dva desetljeća Estonija je izgubila 18 posto stanovništva.", stoji u analizi DW-a u kojoj se naglašava kako problem nije samo ekonomske prirode već i natalitet.

Estonski ministar financija Jürgen Ligi svjestan je problema odnosno da je iseljavanje posljedica čeličnih gospodarskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile "uzornim učenikom" unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda.

Kupovna moć sve niža

"Pozitivni gospodarski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni koji dobivaju prosječnu plaću od oko 800 eura jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s umirovljenicima, zbog prosječne mirovine od 320 eura, još je gora", stoji u analizi DW-a.