Osnivač Genosa za Index: Znanstveni uvjeti ovdje su katastrofalni, ukinimo sveučilište i krenimo ispočetka

Foto: Genos

TVRTKA Genos prvi je privatni DNA laboratorij u Hrvatskoj i široj regiji te jedna od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj. Dobitnici su brojnih nagrada za inovativnost. Prije dvije godine ugledni znanstveni časopis "The Scientist" proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Genos, koji danas zapošljava tridesetak ljudi, osnovao je 2007. godine prof.dr.sc. Gordan Lauc, znanstvenik mlađe generacije iza kojeg je bogata karijera. Profesor Lauc redovni je profesor na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu, a do sada je objavio više od stotinu znanstvenih radova.

Kako ste se, kao uspješan znanstvenik, odlučili na ulazak u poduzetništvo?

U Hrvatskoj se nažalost prečesto zaboravlja da je jedna od temeljnih funkcija Sveučilišta poticati razvoj i napredak društva. U razvijenim zemljama je broj uspješno pokrenutih firmi jedan od temeljnih kriterija kako se mjeri uspjeh nekog sveučilišta, no nažalost kod nas je to još uvijek događa samo iznimno.

Mislim da je jako važno da naši profesori i znanstvenici svoja znanja i sposobnosti koriste i izvan granica svojih fakulteta ili laboratorija. Primjerice Genos danas zapošljava skoro 30 ljudi, a od poreza i doprinosa koje plaćamo, država može platiti još skoro 30 doktoranada na javnim institucijama. Na taj način ja društvu vraćam ono što je uložilo u moje školovanje i financiranje mog znanstvenog rada.

Čime se Genos zapravo bavi i koji je Vaš najuspješniji proizvod ili usluga?

Temeljna misija Genosa je transfer novog znanja do kojeg smo (ili mi sami, ili kolege u drugim institucijama) došli istraživanjima u nove proizvode ili usluge. Naši proizvodi uglavnom su u području genetike i personalizirane medicine, tj. analizom gena ili nekih drugih biomarkera otkrivamo neke informacije koje bez tog tipa analiza nije moguće saznati.

Nedavno je naš test GENContracept osvojio Zlatnu medalju na INOVA 2014. Test utvrđuje ima li žena koja koristi ili planira koristiti hormonsku kontracepciju povećani genski rizik za stvaranje krvnih ugrušaka pa rezultat testa može usmjeriti ženu na odabir kontracepcije koja je za nju najprikladnija. O slučajevima nenadanih smrti, čak i vrlo mladih djevojaka, izazvanih neselektivnom primjenom kontracepcijskih pilula, izvještavali su i naši mediji.

Surađujemo i s uglednim laboratorijima iz Europske Unije, tako da uskoro, u suradnji s njemačkim laboratorijem Lifecodexx Genos lansira PrenaTest neinvazivnu metodu prenatalnog utvrđivanja poremećaja broja kromosoma ploda iz krvi majke. Danas je sve veći broj trudnica koje rađaju nakon 35 godine i ovakav test pruža im važne informacije na siguran način u trenutku kada im je to potrebno.

Tu su i drugi testovi koji pružaju vrijedne informacije za život i zdravlje iz područja nutricionizma, medicinske dijagnostike i forenzike. Naša je ideja da Genos postane referentno mjesto za sva pitanja o genetici, u Hrvatskoj i regiji. Našu ponudu kontinuirano upotpunjavamo novim testovima za koje postoji interes kako pacijenata tako i liječnika.

Mnogi znanstvenici već godinama napuštaju Hrvatsku u potrazi da boljim uvjetima života i rada. Sa druge strane, ugledni znanstveni časopis "The Scientist" proglasio je Genos "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija. Imate li problema s pronalaženjem zaposlenika?

Nažalost uvjeti za znanstveni rad u Hrvatskoj su naprosto katastrofalni. Dok su uspješne zemlje poput Finske u krizi podizali ulaganje u znanost i istraživanje, jer znaju da je to jedini način kako je moguće gospodarstvo učiniti boljim, Hrvatska je u posljednjih desetak godina više nego prepolovila sredstva za znanost. Zbog toga najbolji mladi ljudi odlaze, a i nastavit će odlaziti iz zemlje. Genos je tu izuzetak, budući da naše financiranje uglavnom dolazi iz inozemstva mi se smatramo europskom, a ne hrvatskom firmom.

Upravo zbog tužne situacije s financiranjem znanosti u Hrvatskoj, nama je pri zapošljavanju zapravo najveći problem preveliki interes. Primjerice jedan od natječaja prošle godine smo morali poništiti, budući da nam se na jedno mjesto javilo 250 kandidata i zaključili smo da jednostavno nemamo vremena koje je potrebno za evaluaciju svih prijavljenih kandidata.

Poduzetnici se žale na pretjeranu birokraciju, komplicirane zakone i općenito loše uvjete poslovanja. Kako ocjenjujete poslovno okruženje u Hrvatskoj? Što bi država mogla učiniti da olakša poslovanje tvrtkama kao što je Genos? 

Najveći problem za poduzetnike u Hrvatskoj je pravna nesigurnost i negativan odnos prema poduzetništvu. Pravna nesigurnost očituje se u stalnim promjenama zakona i podzakonskih akata koje je gotovo nemoguće pratiti. Država to nažalost uglavnom koristi za punjenje proračuna kroz različite kazne, što unosi strah u poslovanje. Kako se zakoni stalno mijenjaju, često se dogodi da su međusobno kontradiktorni te ovisite o sreći ili dobroj volji nekog službenika.

Uvođenje reda u sustav i pojednostavljenje svih administrativnih procedure je zadatak koji si postavljaju sve naše vlade, no rezultati se još baš i ne vide. Drugi veliki problem je negativan stav prema poduzetništvu.

Zbog kriminala u pretvorbi koja je provedena 90-tih puno ljudi ima strah od privatnog vlasništva i traži zaštitu države, iako svi znamo da je država najgori gospodar budući da tu odluke donose političari koji uglavnom razmišljaju samo kratkoročno, tj. do sljedećih izbora.  

Nedavno vas je posjetio potpredsjednik Europske komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen, koji je istaknuo da je Genos primjer tvrtke kavu Europa želi financirati. Koliko ste do sada koristili novac iz fondova EU?

Genos do sada nije koristio sredstva EU fondova za regionalni razvoj, već je dobio Europske istraživačke projekte. Ta sredstva su strogo namjenska za provođenje istraživanja predviđenih projektnim planom, te se za druge stvari  ne mogu koristiti. Dakle u biti europska sredstva financiraju istraživanja, koja mi onda prevodimo u nove proizvode i usluge. 

Kakvi su planovi za budućnost? U kojem smjeru će se Genos razvijati?

Genos je trenutno na prekretnici jer smo postali preveliki za akademski startup i moramo se reorganizirati. Ono što trenutno radimo je da zajedno s partnerima pokrećemo veliki projekt u području personalizirane medicine.

O tome je sada još uvijek prerano govoriti, no planovi su veliki i nadamo se da ćemo ih uspjeti realizirati. U svakom slučaju namjeravamo ostati u svjetskom vrhu, a to zahtijeva velike napore, jer u svijetu koji ide brzo naprijed, onaj koji ide malo sporije naprijed zapravo jako zaostaje.

U posljednje vrijeme često se ističe potreba za spajanjem znanosti i gospodarstva. S obzirom da ste profesor na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu u Zagrebu, a paralelno vodite uspješnu tvrtku baziranu na znanosti, smatrate li da hrvatske znanstvene ustanove imaju potencijala za komercijalizaciju svojih projekata? U kojem smjeru bi se takve suradnje trebale razvijati i koji su problemi?

Hrvatske znanstvene institucije imaju vrlo veliki potencijal, no sustav upravljanja našim javim institucijama ih onemogućava da ga primjene. Naše javne institucije još uvijek imaju samoupravni sustav upravljanja, a on se inherentno protivi svim promjenama i pokušava zadržati sadašnje stanje u kojem su ljudi koji donose odluke u biti zadovoljni i ne žele ništa promijeniti.

Mladi ljudi koji su nezadovoljni i žele nešto više, ili bolje napraviti, uglavnom nemaju mogućnost nešto promijeniti. U posljednjih 15 godina sam uložio jako puno vremena u pokušaje promjene sustava. Bio sam 4 godine prodekan, član različitih povjerenstava i vijeća, sve do Nacionalnog vijeća za znanost. Kad podvučem crtu, rezultat svog tog intenzivnog truda je skoro pa nikakav. Ako se i napravi neki mali pomak, sustav se već u sljedećem koraku vrati nazad na staro.

 Već 20 godina reformiramo sustav znanosti i visokog obrazovanja i svi smo nezadovoljni. Mislim da jedino drastične mjere, poput ukidanja cijelog sveučilišta ili nekog instituta i njegovog ponovnog osnivanja potpuno iz početka može rezultirati pozitivnim pomacima.