OBRAZOVANI Hrvati kojima fakultetska diploma na domaćem tržištu rada baš i ne predstavlja neki temelj za sigurnu budućnost napokon su dobili pravu priliku da unovče i iskoriste svoje znanje. Naime, EU je počela proces regrutacije govornika hrvatskog jezika za rad u njenim institucijama.
U rujnu stiže natječaj za administratore
Potrebno je napomenuti kako lingvisti i pravnici nisu jedini koji će dobiti priliku za rad u upravljačkim tijelima EU-a. Već za rujan je najavljen drugi krug natječaja za administrativne položaje. Prema trenutnim procjenama, očekuje se kako će se dodjeljivati 100 radnih mjesta za administratore, odnosno stručnjake na pojedinim poljima, od ekonomije do trgovine. Poznato je da će biti raspisan natječaj i za asistente, ali se ne zna točno kada, makar neke sugestije govore da bi se to moglo dogoditi već u prosincu.
Isto tako valja napomenuti kako je EU "dosta liberalna" po pitanju radnog iskustva. Za razliku od hrvatskih prilika, gdje se u pravilu i za "najbezveznije" poslove traži višegodišnje radno iskustvo na sličnoj poziciji, za zapošljavanje u EU institucijama to u pravilu nije uvjet. Iznimka su pozicije asistenata, gdje se u pravilu traži trogodišnje iskustvo.
A sad malo o tome kako čitav proces, odnosno ispitni postupak izgleda. Kako je već rečeno, sve počinje objavom natječaja, na prvo testiranje mogu se prijaviti svi koji zadovoljavaju osnovne uvjete. U pravilu je riječ o posjedovanju fakultetske diplome i, u ovom slučaju, poznavanju hrvatskog i nekog stranog jezika. Svi kandidati koji se prijave, a ispunjavaju te osnovne uvjete, bivaju pozvani na testiranje, odnosno predselekcijski ispit.
Drugi krug testiranja nastavlja se u Bruxellesu
Nakon tog testa pravi se rang lista kandidata koji idu u sljedeći krug. Određuje se minimalni prag bodova, ali sam prelazak praga ne podrazumijeva i odlazak u drugi krug jer je nužno biti među najboljima. Kandidati koji ostvare najbolji rezultat potom će biti pozvani u Bruxelles ili Luxembourg u centar za ocjenu kandidata gdje će se, tijekom jednog ili dva dana, održati daljnja testiranja. Ona podrazumijevaju malo praktičnije zadatke, u stilu onih koje će kandidati, ovisno o tome je li riječ o lingvistima, administratorima, asistentima ili specijalistima, obavljati kasnije kada i ako dobiju posao u institucijama EU-a. To podrazumijeva pisane studije slučaja, individualne i grupne vježbe, usmeno izlaganje ili prezentaciju, strukturirani intervju, a u slučaju lingvista i prevođenje odnosno tumačenje.
Valja napomenuti kako EU u prosjeku odabire oko 1000 EU službenika, ali isto tako ima obvezu u svim institucijama zaposliti i Hrvate, odnosno govornike hrvatskog, zbog ulaska Hrvatske u EU. Broj zaposlenika iz jedne države mora u pravilu biti u proporciji s udjelom stanovnika te države u ukupnom stanovništvu EU-a. Zbog toga je ovo jedinstvena prilika za Hrvate, jer će u narednim godinama dobivanje položaja u EU institucijama, kako je već rečeno, zbog strane konkurencije biti teže.
Stoga se zainteresiranima savjetuje da se što ranije počnu pripremati, jer se vježbom definitivno mogu poboljšati performanse na testovima, barem ovim predselekcijskim. U tom pogledu kandidatima od pomoći može biti mađarski Arboreus, koji je specijaliziran upravo za pripremanje kandidata za testove koje je potrebno zadovoljiti kako bi se dobio posao u institucijama EU-a. Na stranicama Arboreusa mogu se naći mnogi besplatni primjeri testova i savjeti, kao i detaljni vodiči za čitav proces testiranja, koji ipak nešto koštaju.
Mjesta zagarantirana za Hrvate
Andras Baneth iz Arboreusa, autor "The Ultimate EU Test Booka", zainteresiranima je savjetovao da se prijavljuju na što više natječaja koje raspisuje EPSO, jer se tako maksimaliziraju i šanse da kandidat na koncu završi na toliko željenoj listi s koje EU institucije odabiru svoje buduće zaposlenike.
Baneth je za Index potvrdio i kako je apsolutno nužno da se popune svi položaji ponuđeni na natječaju, makar to značilo i snižavanje kriterija, iako napominje kako je to rijedak slučaj jer se u pravilu na natječaje prijavljuje puno više adekvatnih kandidata negoli je ponuđeno radnih mjesta. U svakom slučaju, oko 450 Hrvata svoju će karijeru nastaviti ili započeti u institucijama EU-a. Lingvisti će svoj put ka tom cilju početi već u srpnju, a ostali u narednim mjesecima. Stoga ne oklijevajte, počnite s pripremama i saznajte jeste li baš vi među onima koji će dogodine raditi u Bruxellesu ili Luksemburgu.