Foto: Hina
VUKOVARSKI gradonačelnik Ivan Penava (HDZ) izrazio je zadovoljstvo kako je u utorak u Vukovaru obilježena 23. obljetnica stradanja toga grada u agresiji bivše Jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, naglasivši da je obilježavanje proteklo dostojanstveno, a iz herojskog grada je poslana poruka da Vukovar živi u mislima i srcima svih hrvatskih domoljuba.
Istaknuo je kako nije bitno koliko je ljudi bilo nazočno obljetnici, već da je poslana poruka da Vukovar živi u mislima i srcima svih hrvatskih domoljuba.
"Bitno je doći i iskazati poštovanje prema žrtvama, a na koji način će se to izvesti je sporedno. Vukovar i žrtva ovoga grada su jedino u planu i sve ostalo ne treba isticati. Sve što bi ugrozilo ono što je bitno, na neki način omalovažava Vukovar i njegov doprinos stvaranju neovisne Hrvatske. Ne smije se dopustiti da bilo što sporedno omalovažava Vukovar jer je to ono što dugujemo svim žrtvama Vukovara, cijelom hrvatskom narodu i svima koji su sudjelovali u obrani", poručio je Penava.
Vukovarski gradonačelnik danas je nazočan obilježavanju stradanja vukovarske gradske četvrti Borovo naselje u velikosrpskoj agresiji, te je kod ostataka nekadašnjeg "Borova Commercea", u čijem podrumu se nalazio odjel vukovarske Ratne bolnice, položio vijenac i zapalio svijeću s brojnim drugim izaslanstvima.
U Borovu naselju obilježavanje 23. obljetnice stradanja branitelja i civila
Komemorativnim programom "Žrtva Borova naselja za Domovinu" kod ostataka srušene zgrade nekadašnjeg Borovo Commercea, u čijem podrumu je tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. bio stacionar vukovarske ratne bolnice, u srijedu je počelo obilježavanje 23. obljetnice stradanja vukovarske gradske četvrti Borovo naselje u Domovinskom ratu.
U spomen na stradale hrvatske branitelje i civile, brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomen ploče na ostacima Borovo Commercea. Molitvu za poginule i nestale molio je župnik Župe sv. Josipa Radnika iz Borova naselja fra Vjenceslav Janjić, a prigodan recital izveli su učenici vukovarskih osnovnih škola Blage Zadre i Siniše Glavaševića.
Predsjednica Udruge "Vukovarske majke" Manda Patko poručila je kako su brojni Vukovarci 1991. bili osuđeni na smrt "iz istih onih razloga zbog kojih i postoji Srpska radikalna stranka i zbog ideje, kako ovih dana govori Vojislav Šešelj, da svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi". Po njezinim riječima, roditelji ubijenih i nestalih branitelja, unatoč velikoj boli koju osjećaju, nisu i neće se pretvoriti u osvetnike, ali i neće dozvoliti da bilo tko obezvrijedi žrtve njihovih najmilijih.
"Šezdeset i tri hrvatska branitelja i civila iz ovog dijela Vukovara su još uvijek na listi nestalih osoba. Njihove obitelji žive u sadašnjosti, ali se ustaju i liježu u '91.", istaknula je Patko i dodala kako "mnogi i danas pod izlikom prava na jezik i kulturu pokušavaju provesti svima znani Memorandum SANU".
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir novinarima je izjavila kako se u protekle dvije i pol godine popis nestalih osoba iz Domovinskog rata "smanjio za samo 37 osoba", što je ocijenila poraznim. Zauzela se "oštrije" odnose sa Srbijom u čijim arhivima se, ustvrdila je, nalaze podaci o nestalim osobama i masovnim grobnicama.
"Nezadovoljni smo i time da još uvijek velik broj neidentificiranih ostataka leži na krematoriju u Zagrebu i u zajedničkoj kosturnici u Osijeku. Kao obitelji vjerujemo da se još uvijek može puno napraviti. Naše institucije u odnosima sa Srbijom olako pristaju na puno toga. Ponašamo se na neki način zaštitnički prema Srbiji, pokazujući da smo mi civiliziraniji dio Europe i da se ništa ne treba raditi na silu. Ne možemo davati Srbiji podršku pri pregovorima o ulasku u EU i nuditi im sve kako bi imali dobrosusjedske odnose, a zauzvrat ne dobiti ono što je osnovni problem međuljudskih odnosa", istaknula je Alvir.
Počast žrtvama Borova naselja i ove su godine došli odati i članovi i članice Udruge "Žene u crnom" iz Beograda, koja je utorak pozvala srbijansku vojsku da otvori arhive o nestalima u Vukovaru i tako pokaže poštovanje prema žrtvama zločina koje su počinile bivša JNA i srpske paravojne postrojbe. Po riječima koordinatorice te udruge Staše Zajović, vojska Srbije mora otvoriti arhive, a neophodno je i da se počinitelji zločina urbicida u Vukovaru 1991. privedu pravdi te da se bivši koncentracijski logori u Begejcima i Stajićevu obilježe prigodnim spomen pločama.
"Nastavit ćemo s našim pritiscima na pravosuđe Srbije, kao i da se u obrazovnom sustavu promjeni diskurs od 90-ih, posebice vezano uz organizirani državni zločin počinjen u Vukovaru", rekla je Zajović novinarima. Ocijenila je kako međunarodna zajednica ne vrši dovoljan pritisak na Srbiju otvori vojne arhive kako bi se saznala sudbina nestalih osoba.
U trenutku ulaska pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo commercea bilo je oko 800 ranjenih hrvatskih branitelja i civila, od kojih 200-tinjak teških ranjenika. Nakon okupacije Borova naselja, u Borovo commerceu je zarobljeno i odvedeno 115 osoba. Na sam dan okupacije, 19. studenoga u Borovu naselju je ubijena 51 osoba.
Nakon molitve, sudionici obilježavanja obljetnice, kojih se okupilo nekoliko tisuća, uputili su se u koloni sjećanja ulicama Borova naselja do crkve Gospe Fatimske u kojoj će misu zadušnicu služiti vojni ordinarij u BiH, mons. Tomo Vukšić.
Bacanjem vijenca u Dunav u Borovu, obilježit će se stradanje branitelja i civila u tom mjestu nedaleko od Vukovara, a odat će se i počast žrtvama masovne grobnice na farmi "Lovas" između Borova i Dalja iz koje su 2001. godine ekshumirani posmrtni ostaci 24 branitelja i civila. Program obilježavanja "Žrtve Borova naselja za Domovinu" dio je obilježavanja ovogodišnjeg "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine", koji se održava pod geslom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta".