Podsjetnik za premijera Milanovića: Svi skandali Kukuriku vlade

Foto: Goran Mehkek / Cropix

UNUTAR Kukuriku koalicije je "bonaca", more mirno poput ogledala, a u Vladi nema nikakvih skandala. Priopćio nam je to premijer Zoran Milanović.

Da u Vladi nema nikakvih skandala od Milanovića smo doznali na press konferenciji sazvanoj zbog upražnjenog mjesta ministra turizma. Mjesto je, podsjetimo zaboravne iako je prošlo jedva dva dana, upražnjeno jer se Veljko Ostojić odlučio povući zbog - skandala.

Odnosno zbog optužbe da je sudjelovao u mešetarenju zemljištem u Balama, na račun čega je njegova obitelj priskrbila oko 25 milijuna kuna. Tada poljoprivredno zemljište kupili su za oko 860 tisuća kuna, te ga nakon prenamjene prodali za višestruko veću svotu. Navodno je prilikom transakcije utajen i dio poreza.

Kaos u Ministarstvu prometa

Za Milanovića, međutim, u Vladi nema nikakvih skandala. Premijeru je možda potreban podsjetnik na raznorazne priče koje su se uz njegov kabinet, pa i uz njega samoga, vezivale tijekom zadnjih 15 mjeseci. Počelo je sa "službenikom iz trećeg ešalona" Vladimirom Ferdeljijem, koji je iz Ministarstva prometa istjeran jer se drznuo javno kritizirati poteze Vlade čiji je bio član.

Odletio je uskoro i prvi ministar, Ferdeljijev bivši šef u Ministarstvu prometa Zlatko Komadina. Službeno, Komadina je otišao iz Vlade zbog narušenog zdravlja. Tvrdio je da su mu to liječnici preporučili. Kuloarske špekulacije da je Komadina otišao zbog neslaganja s Milanovićem nikad nisu potvrđene. Ali da između njih ne teče med i mlijeko i više nego jasno postalo je kada je Komadina osobe iz premijerovog kruga nazvao "slinavcima koji u javnost puštaju svakakve gadarije".

Triptih kadrovskih skandala u Ministarstvu prometa kompletira Zdenko Antešić, zamjenik najprije Komadini, a zatim i Siniši Hajdašu Dončiću. Antešiću nije naštetilo otkriće da se kao gradonačelnik Raba umirovio na jedan dan kako bi si priskrbio bogatu saborsku mirovinu, a smijenjen nije ni kad je procurilo da je svojoj teti plaćao smještaj u staračkom domu novcem Grada Raba. Koštalo je to 112 tisuća kuna.

Primjer Mirele Holy

U lipnju je Milanović ostao bez još jedne ministrice. Mirela Holy prisiljena je na ostavku, formalno jer je Reneu Valčiću, šefu Hrvatskih željeznica, poslala e-mail u kojem je tražila da supruga jednog SDP-ovog člana ne dobije otkaz. No, pravi razlog zbog kojih je Holy morala otići bili su njeni učestali sukobi s Radimirom Čačićem (oko Omble, Plomina 3, golfa na Srđu...).

Ne treba nikako zaboraviti ni činjenicu da se Holy svojim djelovanjem zamjerila i mnogima izvan politike, te je čak primala prijetnje smrću. Nikad nije utvrđeno tko je prijetio tadašnjoj ministrici, ali lako je zaključiti da su "upozorenja" dolazila iz krugova mutnih "poduzetnika" uključenih u biznis s otpadom.

Farsa u Ministarstvu kulture

Izbila je nedavno bura i u Ministarstvu kulture, gdje šefuje HNS-ova Andrea Zlatar Violić. Priča oko smjene njenog savjetnika za medije Milana F. Živkovića jedan je od farsičnijih momenata u dosadašnjem dijelu mandata ove Vlade. Živković se našao pod udarom zbog najave svojevrsnog medijskog poreza koji bi zamijenio RTV pristojbu.

Zlatar Violić najprije je stala u obranu svog savjetnika da bi zatim, gotovo sigurno pod pritiskom iz središnjice stranke kojoj pripada, najavila da ga smjenjuje. Najveća pobornica Živkovićeve smjene bila je Vesna Pusić, kojoj će malo tko zaboraviti izjavu "tog malog je trebalo odmah potjerati van". Nastupilo je zatišje tijekom kojeg su javnost, ali i dobar dio novinara, bili uvjereni da je Živković smijenjen, da bi se na kraju pokazalo da do smjene zapravo nikada nije došlo. Objašnjenje je izostalo.

Čačića e-mailovi nisu koštali fotelje

Najveći skandal s kojim se suočila Milanovićeva vlada zasigurno je bio odlazak Radimira Čačića, prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva. Čačić je, kao što je poznato, ostavku podnio nakon što je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog nesreće koju je izazvao u Mađarskoj, a u kojoj je poginulo dvoje ljudi.

No, Čačićeva smjena tražila se i ranije, i to iz manje-više istog razloga zbog kojeg je iz Vlade izgurana Mirela Holy. Naime, u srpnju prošle godine objavljena je e-mail prepiska koja otkriva da je Čačić u Fond za energetsku učinkovitost pokušao uhljebiti ni po čemu kvalificiranog člana HNS-a Josipa Jambrača. Pomoćnik Mirele Holy u Ministarstvu okoliša Davor Škrlec zbog Čačićevog šerifskog pristupa podnio je i ostavku.

"Hladni rat" SDP-a i IDS-a

Ostojić je tako postao četvrti ministar kojeg je Milanović izgubio u nešto više od godinu dana. I to zbog ozbiljnih optužbi za zemljišne malverzacije koje su navodno zainteresirale i djelatnike Državnog odvjetništva. Doduše, u cijeloj priči nikako nije sporedna činjenica da se Ostojić na udaru našao upravo uoči lokalnih izbora, u trenutku dok je između IDS-a i SDP-a u tijeku "hladni rat".

Iako su obje stranke članovi vladajuće koalicije, na predstojećim izborima u Istri bit će ljuti protivnici. Sjetimo se samo da je nedavno iz IDS-a izbačen njihov najprepoznatljiviji član, Damir Kajin, koji na izbore izlazi kao nezavisni kandidat za župana, ali uz podršku SDP-a i samog šefa vladajuće stranke Milanovića.

Zbog podrške Kajinu Jakovčić, kojeg premijer sada poziva da uđe u Vladu, na Milanovićev je račun putem medija sasuo puno teških riječi, da bi zatim objavio da (barem privremeno) prekida komunikaciju s liderom svoje koalicije. A s kojim bi sad, ako se pita Milanovića, trebao komunicirati i surađivati kao ministar jednog od važnijih resora.

Jakovina i sukob interesa

Za jedan od razvikanijih skandala pobrinuo se Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, čiji se slučaj nedavno našao na tapetu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Jakovina ni punih godinu dana nakon ulaska u Vladu nije na odvjetnički ured prenio vlasništvo u svojoj tvrtki TJ-PROM, što je morao napraviti u roku od 30 dana.

Premijeru Milanoviću to nije ni najmanje smetalo. Jakovini je spremno priskočio u obranu, prihvativši sva objašnjenja svog ministra. A objašnjenja (čitaj: laži) bilo je podosta. Najprije je Jakovina tvrdio da je prenio upravljačka prava na odvjetnički ured, ali je zaboravio o tome informirati nadležno povjerenstvo. Pokazalo se da to nije istina. Zatim je stigla informacija da je tvrtka već godinama u mirovanju. Da bi se otkrilo kako je Jakovina još prošlog lipnja potpisivao financijska izvješća i imao prihod od najma.

Jakovina je spornu tvrtku, koja je bila u dugovima, između ostalog i prema državi, u međuvremenu prodao. Zaradio je 400.000 kuna. I dalje sjedi u Vladi, iščekujući što će o njegovom radu reći Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa. "Ako nam je najveći problem to da se pitamo je li netko u sukobu interesa, ja sam na to ponosan", izjavio je Milanović, što se može pročitati i kao najava da Jakovina neće snositi sankcije, bez obzira kakvu odluku Povjerenstvo donijelo.

Ostojić u centru medijskog obračuna

Skandalima, međutim, ni tu nije kraj. Na udaru se u više navrata našao ministar policije Ranko Ostojić. Najprije je isplivala afera koju su pojedini hrvatski mediji pompozno titulirali "hrvatskim Watergateom". Radilo se, podsjećamo, o optužbama da je policija neovlašteno nadzirala, odnosno "izlistavala", telefonske kontakte pojedinih osoba, među kojima su bili i ljudi iz vrha Agrokora, ali i SOA-e.

Zbog ove priče nakratko je došlo do otvorenog rata između dvaju nacionalnih dnevnih listova; jedna se redakcija svrstala na Ostojićevu stranu, druga je po njemu žestoko udarala. Otkrilo se tako, između ostalog, i da ministar policije živi u stanu koji je vlasništvo Ninoslava Pavića, vlasnika Europapress holdinga. Za Ostojića u toj činjenici nije bilo ništa sporno. Stan je, kako je objasnio, u najam dobio jeftino. Činjenica da je ministar policije podstanar velikog novinskog izdavača, koji bi možda čak i morao biti predmet istraga njegovih podređenih, nije mu suspektna.

A što je s premijerom?

Da ne bi bilo da sve ostaje na ministrima, spomenimo da je svoju afericu, iako u hrvatskim medijima dobrim dijelom prešućenu, imao i premijer Milanović. U fokusu je, doduše, bio njegov brat Krešimir Milanović, koji je od Ljubljanske banke 2007. godine dobio 3,2 milijuna eura kredita.

Objavljeno je to najprije u slovenskim medijima, koji su pogrešno prenijeli informaciju da je Milanovićev brat od Ljubljanske banke dobio povlaštenu kamatu. No, određenog pogodovanja je, kako je kasnije otkrio Index, ipak bilo: Ljubljanska banka se odobravajući ovaj kredit izložila pozamašnom riziku, s obzirom da nije bilo odgovarajućeg jamstva da će Krešimir Milanović kredit doista moći i vraćati.

Iz Ureda predsjednika Vlade tada je poručeno da premijer Milanović nema nikakve veze s tvrtkom svog brata, niti je upoznat s njenim poslovanjem. Istu stvar kazao je i Krešimir Milanović, ustvrdivši da njegov brat Zoran nema apsolutno nikakve veze s poslom kojim se bavi. Niti s kreditom od Ljubljanske banke, koja je bila u centru problematike oko koje je Vlada upravo tada pregovarala sa Slovenijom.