Sindikati željezničara očekuju da ih Milanović i Hajdaš Dončić pozovu na sastanak o Pružnim građevinama

Foto: FAH

SINDIKATI željezničara Hrvatske, infrastrukture HŽ i hrvatskih željezničara poslali su zajedno otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću i ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdaš Dončiću koje zajedno potpisuju predsjednici triju sindikata.

Pismo stiže nekoliko dana nakon što je Vlada poništila natječaj za projekt Dugo Selo - Križevci, i prenosimo ga u cijelosti.

"Poštovani predsjedniče Vlade RH Milanović,
Poštovani ministre Hajdaš Dončić,

Neslužbeno i neizravno informirani smo da Vlada RH, nakon poništenja natječaja za projekt Dugo Selo - Križevci, sada radi na tome da se Pružnim građevinama omogući sudjelovanje u izvedbi tog posla. Ako je to istina, onda je to pohvalno.

Informirani smo da se u tom cilju razmatraju dvije opcije: izdvajanje službe EU projekata iz HŽ Infrastrukture u određenu državnu agenciju, ili izdvajanje Pružnih građevina iz vlasništva HŽ Infrastrukture i unošenje u vlasništvo DUDI. Iznošenjem vlastite analize i argumenata želimo pomoći u nastojanju odabira opcije koja najbolje štiti nacionalni interes Republike Hrvatske.

Kao što je razvidno, sve članice Europske unije nastoje prodrijeti na tržišta drugih zemalja članica. Međutim istovremeno, sve članice koriste pravne mogućnosti, ali i snagu i utjecaj, da na domaćem terenu zaštite vlastito gospodarstvo te da onemoguće, ili ograniče pristup strancima. Smatramo da rečeno ovom prilikom nije potrebno posebno dokazivati, vidi se kako je od strane bogatijih zemalja provedeno gospodarsko porobljavanje južne Europe.

Broj zaposlenih od 1990. smanjen s 44.000 na 12.000

S naše točke gledišta dovoljan dokaz je neprincipijelnost EU u organizaciji željeznice. Hrvatska je kroz pristupne pregovore bila prisiljena sasvim podijeliti željeznicu, iako je prema direktivama dovoljna računovodstvena podjela. Naravno, potpuna podjela željeznice Francuskoj, ili Njemačkoj, kao i pojedinim drugim „starim članicama“ EU ne pada napamet. Posljedica podjele željeznice je razbijanje tehničko-tehnološkog jedinstva i opće smanjenje efikasnosti.

Iako smo broj zaposlenih od 1990. smanjili s 44.000 na 12.000, Hrvatske željeznice i dalje ostvaruju gubitke u poslovanju. Uz izostanak pravodobne obnove i modernizacije, razlog stvaranja gubitaka leži i u podjeli željeznice.

Izdvajanje Pružnih građevina iz vlasništva HŽ Infrastrukture i unošenje u DUDI

Opcija izdvajanja Pružnih građevina iz vlasništva HŽ Infrastrukture i unošenje u DUDI, ima određenih prednosti, ali i određenih nedostataka. Takav korak omogućio bi sudjelovanje tvrtke u projektima koje sufinancira EU.

Međutim tim potezom, prema našem mišljenju, otvaraju se i neki problemi. Najprije, u sastavu Pružnih građevina nalazi se redovno održavanje pruga. Od iznimne je važnosti da HŽ Infrastruktura zadrži puni nadzor na redovnim održavanjem pruga, a izuzimanjem iz vlasništva, nadzor se gubi. Time se dovodi u pitanje pozicija HŽ Infrastrukture kao upravitelja željezničke infrastrukture te se gubi kontrola nad cijenama i kvalitetom održavanja.

Drugo, u slučaju takve organizacije, kod projekata koje financira HŽ Infrastruktura bez sredstava EU, više neće biti moguća izravna pogodba pa ćemo na poslovima obnove pruga otvoriti prostor stranoj konkurenciji (u Hrvatskoj druga tvrtka poput Pružnih građevina ne postoji, Hrvatska je premalena i presiromašna da bi mogla istovremeno imati dvije takve tvrtke). Na taj način, na dulji rok, strani konkurenti mogu damping cijenama uništiti Pružne građevine, nakon čega mogu diktirati cijene.

Ugovaranje poslova

Opcija izdvajanja službe EU projekata iz HŽ Infrastrukture u državnu agenciju, također omogućava sudjelovanje Pružnih građevina u projektima koje sufinancira EU. Međutim, ta opcija ima i određene druge prednosti.

Najprije, HŽ Infrastruktura ostaje vlasnik Pružnih građevina, čime ima pod punim nadzorom redovno održavanje pruga te neće imati problema sa zadržavanjem statusa upravitelja infrastrukture.
Drugo, poslovi na gradnji i obnovi pruga koje financira HŽ Infrastruktura bez sredstava EU, u slučaju takve organizacije, mogu se s Pružnim građevinama ugovarati izravnom pogodbom. Istovremeno se manji poslovi, na kojima Pružne građevine imaju domaću konkurenciju u privatnom sektoru, mogu ugovarati, ili izravno, ili putem javnog natječaja. Znači, na taj način se daleko kvalitetnije može zaštititi domaći građevinski sektor.

"Sve nabavke moraju biti otvorene i javno objavljene"

Želimo naglasiti da izravnu pogodbu između matičnog i kćerinskog društva, koju omogućava Zakon o javnoj nabavi, ne treba smatrati baukom. Matično društvo ima puni nadzor nad upravljanjem s kćerinskim društvom te raspolaže svom dobiti kćerinskog društva. Naravno, treba paziti da kod angažiranja kooperanata i dobavljača od strane kćerinskog društva, kooperant, ili dobavljač ne izvlače ekstra profit. No to je lako provjerljivo i matično društvo to može brzo sankcionirati. U tom cilju smo zatražili da sve nabavke kćerinskih društava budu otvorene i javno objavljene.

Iz svega navedenog proizlazi da bi opcija izdvajanja službe EU projekata iz HŽ Infrastrukture u državnu agenciju, mogla imati više prednosti i manje nedostataka od opcije izdvajanja Pružnih građevina iz vlasništva HŽ Infrastrukture pa preporučujemo odabir te opcije.

Vjerujemo da će Vam ova naša mala analiza i sugestije biti od koristi kod donošenja najoptimalnije odluke. Obzirom da smo Vam se po ovoj temi mnogo puta obratili, nadamo se da ćete nam ovaj put uljudno odgovoriti te nas pozvati na sastanak."