Srpske udruge uputile zahtjev za kažnjavanje poricanja genocida u Srebrenici

Foto: Hina

SRBIJANSKE nevladine udruge Žene u crnom i Helsinški odbor za ljudska prava pozdravile su u četvrtak uhićenje osmorice osumnjičenih za sudjelovanje u ratnom zločinu i ubojstvu više od 1.000 bosanskih muslimana u Srebrenici, a od vlasti u Srbiji zatražile su da se poricanje genocida u Srebrenici sankcionira zakonom.

> Priprema se rezolucija koja traži prepoznavanje genocida u Srebrenici u obrazovnom sustavu BiH

Od predsjednika države i premijera zatraženo je da počnu koristiti termin 'genocid', a ne 'zločin' za događaje u srpnju 1995. godine u Srebrenici, a od Skupštine Srbije ove su udruge zatražile donošenje rezolucije po kojoj će 11. srpnja biti proglašen danom sjećanja na genocid u Srebrenici, navedeno je u priopćenju ovih dviju organizacija.

Ozbiljan i iskren korak

U priopćenju je ocijenjeno i da bi jučerašnja akcija uhićenja mogla biti "ozbiljan korak ka raskidu sa zločinačkom politikom iz prošlosti", ali i s dominantnim poricanjem i relativiziranjem genocida u Srebrenici.

Ocjena je organizacija Žene u crnom i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji i da uhićenje odgovornih za zločine na području Srebrenice znači "iskren korak ka uvažavanju dostojanstva žrtava".

Istodobno, te organizacije zatražile su od srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine odgovor kada će biti podignute optužnice i hoće li one obuhvatiti "samo puke počinitelje ili i planere, organizatore i naredbodavce genocida u Srebrenici".

Od srbijanskog pravosuđa zatraženo je i da sankcionira sve one koji provode nasilje nad aktivistima za zaštitu ljudskih prava koji se zalažu za politiku kažnjivosti ratnih zločina, navedeno je u priopćenju.

Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici

Predsjednik Tomislav Nikolić se u intervjuu BHT televiziji prošle godine ispričao za zločine u Srebrenici, ali u srbijanskoj javnosti još uvijek se ne prihvaća da je u Srebrenici riječ o genocidu nego ga se naziva zločinom ili "tragičnim događajem" u Srebrenici.

Skupština Srbije usvojila je u 31. ožujka 2010. Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici srpnja 1995., u kojem je ubijeno 8.000 Bošnjaka, na prijedlog tada vladajuće koalicije predvođene Demokratskom strankom bivšeg predsjednika Borisa Tadića. Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, a u tekstu se osuđuje zločin "na način utvrđen presudom" spomenutog suda, bez spominjanja termina 'genocid'. Tadašnji predsjednik Tadić nazočio je u srpnju 2010. komemoraciji bošnjačkim žrtvama u Potočarima kod Srebrenice i tada obećao da će Ratko Mladić, optužen u Haagu među ostalim i za genocid u Srebrenici, biti uhićen. Srbija je uhitila Mladića 26. svibnja 2011. godine i izučila ga Haaškom tribunalu šest dana kasnije.

Uhićeno osam osoba

Na raznim lokacijama u Srbiji uhićeno je u srijedu osam osoba za koje se sumnja da su počinili masovna pogubljenja u Kravicama kod Srebrenice tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prvim uhićenjima na teritoriju Srbije zbog masovnih pogubljenja u Srebrenici i okolici.

Tužiteljstvo za ratne zločine naložilo je provođenje istrage protiv bivših pripadnika Centra za obuku "Jahorina" u sastavu Specijalne brigade MUP-a Republike Srpske, zbog osnovane sumnje da su u Srebrenici, na lokalitetu Kravice, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Među žrtvama je više od 1.000 civila muslimanske nacionalnosti čiji su posmrtni ostaci identificirani u masovnim grobnicama na više lokacija, među kojima su Glogova 1 i 2 i Ravnice.

Navedena postrojba bila uključena u operaciju osvajanja Srebrenice što su je snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića provele u srpnju 1995. godine nakon čega je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca, dječaka i staraca.

Pripadnici posebne policijske postrojbe iz središta na Jahorini izravno su sudjelovali u ubojstvima najmanje tisuću zarobljenih Bošnjaka koji su dovedeni u hangare nekadašnje zemljoradničke zadruge u selu Kravice i tamo strijeljani.

Veći broj sudionika ovog zločina ranije je procesuiran u BiH a neke istrage još traju.