Foto: Guliver Image / Getty Images
BROJNI ekstremni klimatski fenomeni zabilježeni u 2013. "pokazatelj su dosljednosti i međuovisnosti" razvoja klime uslijed globalnog zatopljenja kao produkta ljudske aktivnosti, objavila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svom godišnjem izvješću.
"Od kada postoje mjerenja, 13 od 14 najtoplijih godina zabilježeno je u 21. stoljeću i svako od posljednja tri desetljeća bilo je toplije od prethodnoga, kulminirajući s razdobljem od 2001.-2010. kao najtoplijim desetljećem u povijesti", ističe se u izvješću WMO-a, UN-ove agencije sa sjedištem u Ženevi.
Prosječna globalna kopnena i oceanska temperatura na površini iznosila je 2013. godine 14,5 stupnjeva Celzija - 0,50 stupnjeva Celzija više od prosjeka zabilježenog u razdoblju 1961.-1999. i 0,03 stupnja Celzija viša nego u razdoblju od 2001.-2010.
Temperature su posebice porasle u dijelovima južne polutke, pa je tako Australija zabilježila rekordno visoke temperature, a jako vruće bilo je i u Argentini.
"Prirodni fenomeni poput vulkanskih erupcija ili pojava kao što su El Nino i El Nina uvijek su pridonosili oblikovanju naše klime, utjecali na temperature i poticali katastrofe poput suša i poplava. Ali mnoge ekstremne pojave u 2013. su u skladu s očekivanim posljedicama klimatskih pojava uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Kiše su bile obilnije, vrućine još jače, a zbog podizanja razina mora oluje su bile razornije, a obale poplavljenije pa su i štete bile puno veće. Tragičan pokazatelj toga je tajfun Haiyan koji je pogodio Filipine", istaknuo je glavni tajnik WMO-a Michel Jarraud.
Nema zastoja u globalnom zatopljenju. Zagrijavanje naših oceana se ubrzalo. Više od 90 posto viška energije zarobljeno u stakleničkim plinovima skladišti se u oceanima. Količina stakleničkih plinova dosegla je rekordne razine, što znači da će se oceani nastaviti zagrijavati stoljećima. Zakoni fizike su nepogrešivi", istaknuo je Jarraud.