Ženske udruge zatražit će ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja: "Hoćemo li ovako raspravljati i o pobačaju ili pravima nacionalnih manjina?"

Ilustracija: Arhiva

ŽENSKE udruge Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske izvijestile su danas da će u srijedu, 13. studenog, Ustavnom sudu predati prijedlog za ocjenu ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja, nakon što je Hrvatski sabor danas raspisao referendum na kojemu će građani odlučiti jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene.

Ako se takva odluka Hrvatskog sabora provede, po prvi put u Hrvatskoj povijesti na referendumu će se odlučivati o ljudskim pravima, točnije rečeno o trajnom zaustavljanju napretka u zaštiti ljudskih prava jedne manjinske skupine, upozoravaju ženske grupe pitajući se što se može očekivati u budućnosti i čija će se ljudska prava sljedeći put naći na referendumu.

"Hoćemo li na ovakav način raspravljati o pobačaju, smrtnoj kazni ili pravima nacionalnih manjina?", pitaju Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske.

U zajedničkom priopćenju ističu da se ni Vlada niti Hrvatski sabor nisu dosad službeno očitovali o sadržaju referendumskog pitanja, dok se Ustavni sud, na svoju inicijativu, isključivo očitovao o proceduri, ali ne i o ustavnosti samoga pitanja.

"Riječ je o pitanju ljudskih prava, a Hrvatski sabor prije odluke o raspisivanju takvog referenduma nije čak ni zatražio Ustavni sud za mišljenje", upozoravaju grupe te podsjećaju kako su za vrijeme javne rasprave članovi Vlade i vladajuće stranke u Hrvatskom saboru, iako svjesni da se radi o pitanju ljudskih prava, odbili iskoristiti svoje ovlasti da spriječe raspisivanje referenduma.

Time su, smatraju, još jednom pokazali političku neodgovornost i demokratsku nezrelost, pa će aktivistkinje i aktivisti za zaštitu ljudskih prava učiniti ono što je Hrvatski sabor propustio učiniti - uputiti prijedlog za ocjenu ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja.

Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske također podsjećaju na tumačenje pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da bi odredba u Ustavu kojom bi se brak definirao kao zajednica žene i muškarca bila protivna člancima 3. i 14. Ustava, te bi predstavljala dovođenje izvanbračnih i istospolnih zajednica u nepovoljniji položaj.