Zbog rasta cijena nekretnina i inflacije kreditna sposobnost građana pada i stan je sve teže kupiti. Pada broj kupoprodaja stanova, a broj najmova raste. Sve manje ljudi kupuje, a više renta. Kada raste potražnja za najmom, raste i cijena, a analitičari tvrde da je to posljedica izostanka APN-ovih subvencionirah stambenih kredita. Sve je to u HRT-ovom "Studiju 4" komentirao Filip Brkan, direktor agencije Imperium immobiliare.
"Prošlu, 2023. godinu smo završili s prosječnom cijenom od 2219 eura po kvadratu. Kažu da je to do sada najviša cijena po kvadratu u Hrvatskoj u povijesti. Ekonomski tok je takav da sve raste, samo je bitna dinamika rasta i njegova brzina. Uspoređivao sam, prema Državnom zavodu za statistiku, omjer rasta plaće i cijene nekretnina. Za referentnu točku sam uzeo 2019. godinu. I 2019. godine i 2023. godine je plaća rasla za 36 posto, a cijena nekretnina je rasla za 54 posto. To je nesrazmjeran rast koji ne prati jedno drugo", istaknuo je Brkan.
Istaknuo je kako je 2019. godine prosječni građanin mogao metar kvadratni kupiti za jednu i pol plaću, a danas mu za to trebaju gotovo dvije plaće.
"Imali smo dosta pokretača koji su tržište naglo razbudili i dogodio se nagli skok cijena. Ono što je osnovno i što nam treba, treba nam platežna moć koja može popratiti taj rast cijena", poručio je Brkan i dodao da je sve popularniji trend cimerstva jer je mnogim mladim ljudima isplativije živjeti zajedno u najmu.
Istaknuo je i lošu kreditnu sposobnost građana.
"Pooštravaju se uvjeti u bankama, po pokazateljima koje mi vidimo, jako puno je ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj kreditno nesposobno", istaknuo je.
"Uvijek se gleda izdvaja li se jedna četvrtina ili jedna trećina plaće, ovisno o prihodima pojedine osobe. Računao sam s nekakvom prosječnom plaćom od 1255 eura kolika je bila. Otprilike 380 eura ostane za ratu kredita. To je stan od nekakvih 60-70 tisuća eura, što je danas teško", rekao je.
"Ljudi su prije mogli naći stan po 300, 400 eura i mogli su polovicu svoje plaće dati na stan. Nedavno sam gledao ankete i vidio sam da jako puno ljudi označuje da 50-70 posto svoje plaće ostavljaju za stan, što je danas jako puno." Situacija je, utvrdio je, izazovna: "Ako ne obogatimo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati nikakav pad, jer je naša boljka trenutno to što imamo malu ponudu". Dodao je i da je potražnja velika, s obzirom na građevinske aktivnosti i dolazak radne snage, no stambeni fond je konstantno isti.
"U Hrvatskoj imamo slučaj da je gotovo 100 posto stanova u privatnom vlasništvu. Što znači, ako eventualno dođe do subvencije najma, bi se mogao dogoditi efekt kao i s APN-om, cijene bi mogli otići gore", poručio je je i dodao da mjere trebaju biti dobro posložene.
"Bitno je da politika koja donosi odluke treba pitati i struku koja ima saznanja kako bi koja mjera mogla u kojem trenutku utjecati na tržište", zaključio je Brkan.