Iračka vlada jučer je objavila da su američke snage dovršile "potpuno povlačenje" iz vojnih postrojenja na federalnom teritoriju zemlje, što ne uključuje poluautonomnu regiju Kurdistan, gdje američke snage i dalje ostaju, piše CNN.
Prema priopćenju iračkog Ministarstva obrane, posljednji kontingent američkih savjetnika napustio je zračnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar na zapadu Iraka, koja je više od dva desetljeća bila domaćin američkim snagama. U priopćenju se dodaje kako se i koalicija za borbu protiv skupine Islamska država, predvođena SAD-om, povukla iz sjedišta Zapovjedništva za zajedničke operacije, prepuštajući objekte potpunoj kontroli iračkih sigurnosnih snaga.
Međutim, američke snage i dalje su prisutne u zračnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Središnja iračka vlada nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom na sjeveru Iraka, budući da je riječ o autonomnom federalnom entitetu s vlastitom vladom, parlamentom i sigurnosnim snagama, što je priznato i iračkim ustavom.
Središnje zapovjedništvo američkog Ministarstva obrane potvrdilo je za CNN u nedjelju da je "ranija izjava iračkog Ministarstva obrane koja ukazuje na primopredaju bila činjenična", ne navodeći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i videozapis koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako prolaze praznim dvoranama i hodnicima unutar zračne baze Al-Asad.
Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, nakon što je iračka vlada to zatražila 2023. godine. Vojna prisutnost SAD-a u Iraku značajno se mijenjala od invazije 2003. godine, a na svom vrhuncu SAD je u Iraku imao 170.000 vojnika.
Bivši predsjednik Barack Obama povukao je američke snage iz zemlje 2011. godine, no oko 5000 vojnika ponovno je raspoređeno u Irak 2014. na zahtjev iračke vlade radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od prosinca 2021., kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.
Do povlačenja dolazi usred regionalnih napetosti između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra hoće li napasti Iran usred smrtonosnih uličnih prosvjeda protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad tijekom godina su desetcima puta bile meta napada Irana i skupina koje Teheran podržava.
U siječnju 2020. Iran je pokrenuo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Qasem Soleimani.
Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. listopada 2023., milicijske skupine povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U kolovozu 2024. u jednom od napada ozlijeđeno je pet američkih vojnika i dva američka suradnika.
Irački dužnosnici u nedjelju su izjavili da njihove oružane snage posjeduju dovoljne sposobnosti za osiguranje zemlje te da će buduća suradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavu opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju.
Iako Irak smatra misiju koalicije na svom teritoriju završenom, operacije protiv ISIS-a nastavljaju se u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicijske zračne baze u Erbilu.
Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati položaj vlade u pregovorima o razoružanju nedržavnih oružanih skupina, budući da su neke milicije koje podržava Iran koristile američku prisutnost kao opravdanje za zadržavanje oružja.
Milicije poput Kataib Hezbollaha i Harakat al-Nujabe, koje je SAD označio kao "terorističke entitete", odbile su se razoružati, navodeći da će to učiniti tek kada Irak postigne puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara od strane milicija povodom ove objave.