Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić na N1 televiziji je komentirao poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa i prosvjede u Srbiji.
Europskoj uniji prijeti uvođenjem carina, kao što je prijetio Kanadi, Meksiku, Kini... Bruxelles je na to odgovorio dogovorom o značajnijem ulaganju u obranu.
"To je dokaz da se sve može kad se želi i da se sve blokade mogu ukloniti. Tijekom prvog Trumpovog mandata sam rekao da dolazi vrijeme kad će svi gledati pragmatično na načine kako postupaju u odnosima. Tad je to bilo samo u povojima, a danas se nitko ne buni. Pitali smo se u tim trenucima gdje su tu vrijednosti, a sad su stavljene po strani. Zato se moramo truditi ne izgubiti ih. Jer, ako ih izgubimo, dolazimo u svijet gdje će dominirati vukovi. Što i gledamo", kazao je Avdagić pa nastavio:
"Dogovoreno je nešto što će biti ustupak za Trumpa, ali nema smisla to mu dati previše unaprijed. Njegov princip je takav da prvo nešto objavi, a onda idu razgovori pa se on hvali kako je dobio ono što želi. Ali, tako je američka politika i prije funkcionirala. Trump želi pobijediti i ostaviti takav dojam, želi izgledati kao pobjednik. Nije pitanje što može dobiti, nego što će dobiti."
Smatra da političari diljem svijeta preuzimaju rječnik Donalda Trumpa jer jedino tako mogu komunicirati s njime.
"Iz nekog razloga, on ima potrebu uspostavljati sa saveznicima odnos kakav prije nisu imali. No, stvari imaju određenu ravnotežu, kao što možemo vidjeti po pitanju Paname, kojoj se više ne prijeti oduzimanjem Panamskog kanala. Realnost je takva, ako gledamo s europske strane, nismo u stanju reći da idemo svojim putem, a Amerikanci neka idu svojim. Jer, nije se izgradio taj "svoj put"."
Ponovio je da se u vrijeme Baracka Obame moglo početi ulagati više u obranu, kao što je tad dogovoreno da će se učiniti do 2024.
"Moglo se i sad imamo problem, gledamo već treću godinu rat u Ukrajini. Kako se onda postaviti pred Trumpom ako ne postoji unija koja će stati pred njega."
Osvrnuo se još jednom na carine.
"U ožujku ističe moratorij na carine i do onda se mora odlučiti što dalje. Već imamo praktički najavljeni trgovinski rat, ako ne dođe do pregovora."
"Oprez je s europske strane na visokoj razini jer se očekuje da najavljeno neće izgledati u primjeni baš tako. Vidimo to po pitanju Paname. Vrijeme koje prolazi počinje relaksirati sve i prihvaćamo vokabular kakav jest jer što napraviti, reći Trumpu da je neprimjeren? Više mu nećete biti sugovornik", rekao je pa nastavio:
"Glavni tajnik ili predsjednik Ukrajine morali su se prebaciti na komunikaciju koja je poželjna Trumpu. Što se Grenlanda tiče, moguće da će već ove godine biti referendum na kojem će se donijeti odluka. A ona će se prihvatiti, kakva god bila. Mislim da je najgore od svega to što u Trumpovoj administraciji to znaju. No, nesigurnost u odnosima slabi protivnika. Vidjeli smo nešto slično i kod Vladimira Putina jer i on voli prijetiti. S vremenom se shvati da je tu puno blefiranja, ali druga strana je popuštala."
"Imate situaciju u kojoj se vrlo oprezno i šturo reagira prema događajima u Srbiji. Tako nešto se ne bi moglo ni zamisliti prije deset godina, iz Europe bi se odmah stopirali daljnji pregovori", istaknuo je Avdagić .
Osvrnuo se na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića:
"On je predugo na vlasti i tragični događaj u Novom Sadu je samo kulminacija. Nestalo je straha, nitko ga ne percipira kao nekoga tko je svemoćan, i ljudi su izašli na ulice. Srbi imaju iskustva s prosvjedima, posebno ako se vratimo u devedesete protiv Slobodana Miloševića. Mislim da su ljudi sad, nakon nekoliko setova prosvjeda po različitim temama, shvatili da režim ima oprez i ne želi se konfrontirati do nekih viših razina, koje bi izazvale revolt", rekao je i dodao:
"Jedina mogućnost da ovo završi dobro za Vučića, njegovu stranku i suradnike jest da ništa ne radi, u nadi da će se to zaustaviti samo od sebe. Ali, ako studenti i učenici odluče riskirati svoje obrazovanje, bit će to težak moment. Ne možete slati policiju na njih, oni su djeca, ne možete ih tući", poručio je Avdagić.
"Najgore za Srbiju bi bilo da se prosvjedi ispušu jer 100.000 mladih koji su sudjelovali u njima mogli bi spakirati kofere i otići razočarani. Bilo bi to pogubno za Srbiju. A to nije dobro ni za Hrvatsku. Nije dobro ni za nikoga. Takvo slično uništavanje smo gledali u Rusiji, kad je velik dio progresivnih mladih ljudi napustilo zemlju s početkom rata u Ukrajini. To potencijalno čeka Srbiju, a od takvog gubitka mladih se teško oporaviti."