Astronomi su pratili jedan od najsnažnijih i najudaljenijih do sada otkrivenih brzih provala radiovalova (FRB) i pronašli njegov izvor - rijetke grupe galaksija koje izgledaju poput neke mrlje. Intenzivan signal FRB 20220610A prvi je put otkriven 10. lipnja 2022., a stigao je do Zemlje nakon što je putovao nevjerojatnih 8 milijardi svjetlosnih godina.
Što su zapravo brze provale radiovalova i zašto toliko fasciniraju znanstvenike? FRB-ovi su jedan od najfascinantnijih misterija u svemiru. Radi se o izuzetno snažnim signalima, neki oslobađaju više energije nego što bi dalo 500 milijuna Sunaca, a traju manje od treptaja oka.
Jedna od najvažnijih karakteristika FRB-ova jest to da su oni kratkotrajni i nepredvidivi. Obično se pojave iznenada na nekom dijelu neba i traju tek nekoliko milisekundi.
FRB 20220610A je trajao manje od milisekunde, ali je bio četiri puta snažniji od prethodno otkrivenih FRB-ova. Tijekom svog kratkotrajnog izboja oslobodio je onoliko energije koliko oslobodi Sunce u 30 godina.
Znanstvenici su pomoću podataka iz radioteleskopa u Zapadnoj Australiji Square Kilometer Array Pathfinder (ASKAP) i vrlo velikog teleskopa u Čileu uspjeli odrediti odakle je stigao ovaj moćni radiobljesak. Izvor mu je bio golema nebeska "mrlja", za koju se u početku mislilo da je nepravilna galaksija ili skupina od tri galaksije.
No sada su astronomi shvatili da se zapravo radi o grupi od najmanje sedam galaksija, koje su toliko blizu jedna drugoj da bi sve mogle stati unutar Mliječne staze, piše CNN.
Izgleda da je ova neobična skupina galaksija u interakciji ili možda i u procesu spajanja, navode znanstvenici. "Ova je galaktička skupina, poznata kao kompaktna skupina, stvarno izuzetna i spada u najgušće strukture galaktičkih razmjera koje smo do sada uočili", rekla je astronomkinja Wen-fai Fong sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u.
S obzirom na interakciju između galaksija, možda dolazi do eksplozije stvaranja zvijezda, što bi moglo biti povezano s pojavom FRB-a. Premda su astronomi do sada otkrili gotovo 1000 brzih provala radiovalova, još nije sasvim jasno što ih uzrokuje.
Znanstvenici smatraju da su njihov najvjerojatniji izvor kompaktni objekti u svemiru, poput crnih rupa ili neutronskih zvijezda - magnetara. Magnetar je neutronska zvijezda s izuzetno jakim magnetskim poljem, čiji raspad napaja emisiju ogromne količine visoko-energetskog elektromagnetnog zračenja, naročito X i gama zraka.
Neutronske zvijezde kolabirane su jezgre masivnih zvijezda koje su završile sa svojim vijekom i izbacile većinu svog materijala u svemir. Preostale jezgre još uvijek su masivnije od Sunca (najčešće između 1.38 i 2.1 Sunčeve mase), ali su izuzetno male, promjera samo oko 20 kilometara.