Bila je to najgora avionska nesreća u povijesti. Dogodila se - na zemlji

Dana 27. ožujka 1977. dogodila se najtragičnija avionska nesreća u povijesti, poznata kao Tenerifska katastrofa. Na aerodromu Los Rodeos (danas Aerodrom Tenerife Sjever) na španjolskom otoku Tenerife sudarila su se dva putnička aviona Boeing 747, što je rezultiralo smrću 583 osobe. Ova nesreća ostaje upisana kao najsmrtonosniji incident u civilnom zrakoplovstvu.

Niz nesretnih okolnosti

Nesreća je započela nizom nesretnih okolnosti. Tog dana, bombaški napad koji je izvela separatistička skupina MPAIAC na aerodromu Gran Canaria u Las Palmasu doveo je do privremenog zatvaranja tog aerodroma. Zbog toga su brojni letovi, uključujući KLM let 4805 (iz Amsterdama za Las Palmas) i Pan Am let 1736 (iz Los Angelesa preko New Yorka za Las Palmas), preusmjereni na manji aerodrom Los Rodeos na Tenerifima. Ovaj aerodrom nije bio opremljen za tako veliki broj velikih zrakoplova, što je uzrokovalo kaos na pisti i taksi-stazama.

Situaciju je dodatno pogoršala gusta magla koja je smanjila vidljivost na samo nekoliko desetaka metara. Kontrolori zračnog prometa bili su preopterećeni, a komunikacija između pilota i tornja postala je zbunjujuća.

Sudar na pisti

KLM-ov Boeing 747, pod zapovjedništvom kapetana Jacoba Veldhuyzena van Zantena, jednog od najiskusnijih pilota te kompanije, pripremao se za polijetanje. Istodobno, Pan Am-ov Boeing 747, kojim je upravljao kapetan Victor Grubbs, još uvijek je bio na pisti, pokušavajući pronaći pravi izlaz u uvjetima slabe vidljivosti.

Ključni trenutak nesreće dogodio se zbog nesporazuma u komunikaciji. KLM-ov kapetan pogrešno je protumačio poruku kontrole zračnog prometa kao odobrenje za polijetanje, iako takvo odobrenje nije izričito dano. Dok je KLM-ov avion ubrzavao niz pistu, Pan Am-ov avion nije uspio na vrijeme skrenuti. U 17:06 po lokalnom vremenu, dva zrakoplova sudarila su se pri brzini od oko 240 km/h. KLM-ov avion podignuo se u zrak na trenutak, ali je potom pao na Pan Am-ov avion, izazvavši ogromnu eksploziju i požar.

Žrtve i preživjeli

Od 396 putnika i članova posade na KLM-ovom letu nije preživio nitko. U Pan Am-ovom avionu, od 380 putnika i 16 članova posade, preživjelo je 61 osoba, uglavnom oni koji su sjedili u prednjem dijelu aviona. Ukupno je poginulo 583 ljudi, što je čini najsmrtonosnijom nesrećom u zrakoplovstvu.

Uzroci nesreće

Istraga je utvrdila nekoliko ključnih uzroka:

• Ljudska pogreška: KLM-ov kapetan prebrzo je donio odluku o polijetanju bez jasnog odobrenja.
• Pogrešna komunikacija: Nesporazum između pilota i kontrole zračnog prometa pogoršan je nestandardnim frazama i radio smetnjama.
• Loši vremenski uvjeti: Gusta magla onemogućila je pilotima da vide jedan drugoga na vrijeme.
• Preopterećenost aerodroma: Los Rodeos nije imao dovoljno prostora ni resursa za upravljanje velikim zrakoplovima u tako velikom broju.

Nasljeđe i promjene u zrakoplovstvu

Tenerifska katastrofa duboko je utjecala na sigurnost u zrakoplovstvu. Uvedene su značajne promjene, uključujući:

• Standardizirana frazeologija u komunikaciji između pilota i kontrole zračnog prometa kako bi se smanjila mogućnost nesporazuma.
• Poboljšana obuka posada za upravljanje resursima (CRM), naglašavajući timski rad i donošenje odluka.
• Stroža pravila za operacije u uvjetima slabe vidljivosti.

Tenerifska katastrofa ostaje mračan podsjetnik na važnost komunikacije, koordinacije i sigurnosnih protokola u zrakoplovstvu. Iako je bila tragična, nesreća je pomogla spasiti bezbroj života u budućnosti kroz reforme koje su uslijedile. Danas se ovaj događaj proučava u zrakoplovnim školama diljem svijeta kao primjer onoga što može poći po zlu – i kako to spriječiti.