DJEČJA pravobraniteljica zaključila je da sustav zaštite djece od seksualnog nasilja u Hrvatskoj nije dobro uspostavljen te da su žurno nužne izmjene propisa.
Pitali smo je kako komentira slučaj iz okolice Zadra u kojem se sedmorica mladića sumnjiče za silovanje 15-godišnje tinejdžerice, a koje je sudac Ivan Marković pustio da se brane sa slobode. Obrušila se na sporo pravosuđe, ali i na medije koje optužuje za senzacionalističko praćenje, koje, navela je, dodatno traumatizira žrtvu.
"Ne mogu komentirati odluku suda, kao ni konkretan zastrašujući slučaj okrutnog vršnjačkog nasilja nad mladom djevojkom u Zadru za koji sam doznala iz medija. Ali želim naglasiti da je u svakom ovakvom slučaju nasilja važno da se žrtva što prije zaštiti, dobije stručnu pomoć radi oporavka. Također je važno da počinitelji nasilja budu odgovarajuće sankcionirani te da ih se obvezno uključi u odgovarajući stručni tretman kako bi se suočili s neprihvatljivošću nasilja i korigirali svoje ponašanje i kako bi se spriječilo da ponavljaju takva djela ubuduće", rekla je za Index dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
"Brutalni slučajevi nasilja i reakcije na njih pokazuju slabosti u našem kaznenom zakonodavstvu"
Istaknula je da nas svaki novi slučaj spolnog nasilja nad djecom uvijek vraća na pitanje jesmo li kao društvo zakazali u zaštiti djece od nasilja.
"Nažalost, brutalni slučajevi nasilja i reakcije na njih svih proteklih godina pokazuju slabosti u našem kaznenom zakonodavstvu i praksi na što već dugo ukazujemo", kazala je.
Navodi kako seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece predstavlja teška kršenja temeljnih prava djece na koje društvo mora reagirati cjelovitim pristupom, što uključuje progon počinitelja, zaštitu djece žrtava i sprečavanje takvoga nasilja.
"Međutim, u sudskoj praksi često vidimo da se počinitelji puštaju da se brane sa slobode, da žrtva nema odgovarajuću zaštitu od počinitelja ni odgovarajuću pomoć i podršku, a nerijetko sama doživljava osudu okoline, stigmatizaciju te narušavanje privatnosti", kazala je.
Potom se obrušila na medije.
"Senzacionalističko medijsko praćenje također dodatno traumatizira žrtvu, a traumatiziranje se pojačava i kroz kazneni postupak, koji traje i po nekoliko godina. Kad napokon dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne, izrečene kazne zatvora zamjenjuju se radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom. Ni sustav praćenja počinitelja i zaštite žrtve nije odgovarajuće uspostavljen", rekla je dječja pravobraniteljica.
Kaže kako iz Ureda pravobraniteljice za djecu na to ukazuju još od 2006. godine i zalažu se za unapređivanje sustava zaštite djece od seksualnog zlostavljanja.
Pravobraniteljica: Treba mijenjati sudsku praksu
"Unatoč određenim značajnim pomacima u kaznenom zakonodavstvu pooštravanjem sankcija, generalno možemo zaključiti da sustav zaštite djece od seksualnog nasilja nije dobro uspostavljen. Žurno su nužne izmjene propisa, na što smo ukazali i u javnoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, a predložili smo i niz izmjena za koje se nadamo da će ih Ministarstvo pravosuđa prihvatiti", rekla je Helenca Pirnat Dragičević.
Osim stvaranja kvalitetnog normativnog okvira, još je važnije, ističe, mijenjati sudsku praksu, na što su, kaže, upozorili Ministarstvo pravosuđa.
"Predložili smo uvođenje obvezne edukacije sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom kako bi se upoznali s pojavnim oblicima seksualnog zlostavljanja djeteta i posljedicama koje ono može uzrokovati djeci te, sukladno tome, o nužnosti adekvatnog kažnjavanja počinitelja", navela je.
Smatra da bi se takvom obaveznom edukacijom ujednačila sudska praksa i onemogućilo donošenja presuda u kojima se interesi počinitelja stavljaju ispred interesa djece žrtava. Također se godinama, kaže, zalažu za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova koji bi rješavali predmete u građanskopravnoj i kaznenoj sferi života obitelji i djece.
"Bez jasne i snažne osude i promptnog kažnjavanja ne može se postići zaštita djece, što je obveza države, društva i svih nas odraslih", zaključila je Helenca Pirnat Dragičević.