DOCUMENTA i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek predstavili su izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine 2020. i 2021., istaknuvši kako je 70 posto kaznenih postupaka protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA provedeno u njihovoj odsutnosti.
Trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje je dominantan. Zabilježen je isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA. U izvještajnom razdoblju, na razini četiri nadležna suda, 41 od 59 ili 70 posto kaznenih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika, rekla je Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.
Izvijestila je da su tijekom 2020./2021. pred četiri nadležna županijska suda pratili kaznene postupke u 59 predmeta – od kojih su 44 bila u 2020. Od ukupnog broja praćenih postupaka, 40 (91 posto) ih je bilo protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA, dok je tijekom 2021. bilo 38 (90 posto) takvih postupaka.
U isto vrijeme po četiri kaznena postupka vodila su se protiv pripadnika hrvatskih postrojbi i HVO-a – postupci protiv Branimira Glavaša, za zločine u Lori i u Kulinama.
Ukupno, kazneni postupci provodili su se protiv 174 optuženika - 77 optuženika suđeno je tijekom 2020., od čega su 63 osobe pripadnici srpskih paravojnih postrojbi/JNA, dok su tijekom 2021. postupci vođeni protiv 101 optuženika, od čega protiv 88 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA.
Ocijenivši da suđenja za ratne zločine više nisu prioritet hrvatskog pravosuđa, nakon što je Hrvatska postala članica EU, Teršelič je zaključila kako se interes javnosti smanjio i jer se većina postupaka vodi u odsutnosti optuženika.
"Suđenja u odsutnosti vrlo su teško prihvatljiva jer osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka", kazala je Teršelič, ocijenivši suđenja za ratne zločine "sporim približavanjem pravdi".
Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorila je na slabosti i nedostatnu suradnju regionalnih pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.
"Najviše smeta što postoji niz potpisanih sporazuma i konvencija o suradnji pravosuđa u regiji, a te suradnje nema", kaže Kastratović.
Upozorila je da brojni svjedoci zločina od prije gotovo 30 godina nemaju želje ni volje svjedočiti, kao i na još brojne nerazjašnjene okolnosti ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl-Kira 1991.
"Procesuiran je njegov ubojica, no tko stoji iza ubojstva Reihl-Kira i imamo li se uopće snage suočiti sa 'svojim' zločinima?'' poručila je Kastratović.