Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103.60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103.28 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 146.60 na 147.10 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1.0845 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.0875 dolara.
Cijene nafte, pak, stagniraju, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0.10 posto, na 78.10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.18 posto, na 73.20 dolara.
A nakon što se jučer cijena unce zlata prvi put u povijesti probila iznad razine od 2100 dolara, jutros se kreće znatno ispod te razine, nešto iznad 2000 dolara.
Azijske burze prate pad Wall Streeta
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla drugi dan zaredom.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u minusu 0.8 posto, izgubivši sve jučerašnje dobitke.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 1.3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0.7 i 1.6 posto.
Jutros objavljeni makroekonomski podaci pokazuju da u regiji inflacijski pritisci popuštaju, a gospodarstva relativno stabilno rastu. No to nije impresioniralo ulagače.
Zbog toga azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0.11 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0.54, a Nasdaq indeks 0.84 posto.
Pad S&P 500 i Nasdaqa ponajviše je posljedica pada cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft i Amazon za više od 1 posto, čime su izgubile dio prošlotjednih dobitaka.
Osim toga, nema novih vijesti koje bi podržale daljnji rast burzovnih indeksa.
Zahvaljujući slabljenju inflacije u SAD-u, zbog čega su ulagači uvjereni da je američka središnja banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa, u proteklih mjesec dana indeksi su snažno porasli.
Podršku im je pružila i nada ulagača da će Fed uskoro početi smanjivati kamatne stope.
Optimističniji analitičari procjenjuju da bi Fed mogao to početi već u ožujku, dok oni realniji to očekuju polovicom iduće godine.
No, to će ovisiti o kretanju inflacije i gospodarstva u idućim mjesecima.
Jedan od putokaza bit će izvješće o zapošljavanju u SAD-u u studenome, koje će biti objavljeno u petak.
Ako se nastavi usporavanje rasta zapošljavanja i plaća, to bi značilo da bi inflacijski pritisci idućih mjeseci mogli dodatno popustiti pa Fed ne bi imao razloga za dodatno zaoštravanje monetarne politike.
No ako se pokaže da su zapošljavanje i plaće znatnije porasli, tržište dionica moglo bi se naći pod pritiskom jer bi to značilo da bi kamate mogle ostati na povišenim razinama dulje razdoblje nego što se ulagači nadaju.