HRVATSKA udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj za 2023. godinu od 3.2 posto, a za ovu godinu očekuju rast po stopi od oko 3.7 posto.
Dok su u prosincu prošle godine glavni ekonomisti banaka u prosjeku očekivali rast od 4.6 posto u 2022. uz veoma malu disperziju između "pesimističnih" 4.4 posto i optimističnih 4.8 posto, sada se očekuje rast po stopi od 3.7 posto, uz nešto veći raspon prognoza između 3.3 posto, koliko predviđa najveći pesimist, i 4.1 posto koliko predviđa najveći optimist.
Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3.2 posto, uz uzak raspon očekivanja između tri i 3.7 posto.
Za oporavak realnih plaća treba pričekati početak 2023.
S obzirom na to da se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimaju narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost, kažu u HUB-u. Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9.3 posto u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4.2 posto u 2023.
Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7 posto ove i 6.2 posto sljedeće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6.7 posto ove i 6.2 posto sljedeće godine.
Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8.4 posto ove i 9.3 posto sljedeće godine) i izvoza (9.4 posto ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6.8 posto sljedeće godine).
Ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države
Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2.5 posto BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72 posto, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja - vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71.4 posto i 72.6 posto).
Ekonomisti prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad 3 posto potkraj ove i malo ispod 3 posto na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik: najveći optimist očekuje desetogodišnji prinos od 2.4 posto krajem 2023., a najveći pesimist 3.8 posto, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu.
"Gospodarstvo EU-a hoda po rubu"
S jedne strane to u HUB-u tumače očekivanjem da će daljnji rast rejtinga i pristupanje europodručju smanjiti premije rizika, no s druge strane velik raspon razotkriva visok stupanj nesigurnosti prognoza.
Glavni ekonomisti banaka suglasni su da gospodarstvo Europske unije hoda po rubu i da su rizici jako povećani, premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti, jer korištenje fondova Europske unije i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvaraju mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju.