Estonska premijerka Kaja Kallas osudila je danas "uobičajenu taktiku zastrašivanja" Rusije nakon što je Moskva raspisala tjeralicu za njom i drugim europskim dužnosnicima.
Kremlj potiče raspisivanje tjeralica, optužujući baltičke i poljske dužnosnike za neprijateljstvo prema Rusiji zbog različitih stajališta o povijesti njihovih odnosa.
"Neću šutjeti, nastavit ću snažno podupirati Ukrajinu"
"Potez Ruske Federacije ne iznenađuje jer je to uobičajena ruska taktika zastrašivanja", rekla je Kallas, obećavši da će nastaviti i dalje podupirati ratom razorenu Ukrajinu" i boriti se protiv "ruske propagande".
"Neću šutjeti, nastavit ću snažno podupirati Ukrajinu i zalagat ću se za jačanje europske obrane", rekla je.
Baltičke zemlje, članice EU i NATO-a, koje strahuju od vojnih ambicija Kremlja, smatraju da ih je nekadašnji SSSR okupirao, dok Moskva sebe vidi kao osloboditelja i svaki drukčiji pristup ocjenjuje kao "falsificiranje povijesti", što je u Rusiji zločin.
Demontirani brojni spomenici naslijeđeni nakon Drugog svjetskog rata
Premijerku Kallas i ostale baltičke i poljske visoke dužnosnike kazneno se goni zbog "uništavanja spomenika sovjetskim vojnicima", rekla je danas glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
"Zločini protiv sjećanja na osloboditelje svijeta od nacizma i fašizma moraju biti kažnjeni. A ovo je tek početak", dodala je.
U baltičkim zemljama i u Poljskoj posljednjih je godina demontirano više spomenika naslijeđenih nakon Drugoga svjetskog rata, a datiraju iz sovjetskog razdoblja. Te su države željele istaknuti da odbacuju sovjetski period i smatraju da ih je SSSR okupirao.
U trima bivšim sovjetskim republikama - Estoniji, Latviji i Litvi - danas članicama EU i NATO-a, koje imaju napete odnose s Moskvom, danas žive ruske manjine. Međusobni su se odnosi dodatno pogoršali nakon početka sukoba u Ukrajini.
Baltičke zemlje, koje prijetnju ruskom invazijom smatraju vrlo realnom, aktivno podupiru Kijev u borbi protiv ruske vojske.