Europska unija šalje u Armeniju tim stručnjaka specijaliziranih za borbu protiv ruske propagande i uplitanja, čime pojačava potporu toj bivšoj sovjetskoj republici u politički napetom razdoblju. U potezu koji ima snažnu simboliku, čelnici EU-a u utorak će održati i prvi summit s Armenijom, neposredno nakon paneuropskog sastanka 45 čelnika u Erevanu u sklopu Europske političke zajednice, piše The Guardian.
Jačanje suradnje
Očekuje se da će armenski premijer Nikol Pašinjan i čelnici EU-a, Ursula von der Leyen i António Costa, na summitu u Erevanu službeno podržati uspostavu misije za suzbijanje stranog uplitanja u Armeniji. Na sastanku će se također razgovarati o energetici, prometu i gospodarskoj potpori.
EU uspostavlja tim od 20 do 30 civilnih stručnjaka za dvogodišnju misiju sa sjedištem u Armeniji, s ciljem jačanja otpornosti na ruske kibernetičke napade, manipulaciju informacijama i druge oblike uplitanja, kao i na suzbijanje nezakonitih financijskih tokova. Početak misije, čiji se broj osoblja i trajanje mogu i povećati, predviđen je nakon parlamentarnih izbora 7. lipnja.
Neovisno o tome, vanjskopolitička služba EU-a najavila je i formiranje "hibridnog tima za brzi odgovor" s kratkoročnim ciljem borbe protiv stranog uplitanja uoči izbora, koji se smatraju ključnima za ostanak Armenije na uglavnom prozapadnom putu.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je prošlog mjeseca: "Armenci su suočeni s golemim dezinformacijskim kampanjama i kibernetičkim napadima. Kada u lipnju izađu na izbore, moraju sami izabrati budućnost svoje zemlje."
Postupno udaljavanje od Rusije
Visoki dužnosnik EU-a opisao je predstojeći summit kao "ključnu prekretnicu u našim odnosima" i "simbol postupnog i polaganog geografskog preusmjeravanja Armenije prema Zapadu". Bruxelles nastoji unaprijediti prometne veze i zelenu tranziciju u Armeniji te je započeo razgovore koji bi Armencima s vremenom mogli omogućiti bezvizna putovanja u Uniju na kraće boravke.
Produbljivanje veza događa se u trenutku slabljenja ruskog utjecaja nakon invazije na Ukrajinu, koja je, kako se procjenjuje, preusmjerila pažnju Moskve s drugih zemalja koje smatra svojim "bliskim inozemstvom". Armenija je dugo bila najčvršći ruski saveznik na Kavkazu, no uslijedilo je razočaranje nakon što Moskva nije pružila vojnu pomoć tijekom ratova u Gorskom Karabahu 2020. i 2023. godine.
Armenska Baršunasta revolucija iz 2018., koja je u prvi plan stavila demokraciju i vladavinu prava, također je usmjerila tu bivšu sovjetsku republiku na put različit od onog kojim ide Rusija, tonući sve dublje u autoritarizam.
Čak i prije potpisivanja mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom, Armenija je težila približavanju EU. U svom obraćanju Europskom parlamentu u ožujku, premijer Pašinjan signalizirao je namjeru usvajanja standarda EU-a, dok je armenski parlament prošle godine donio rezoluciju kojom je najavio namjeru podnošenja zahtjeva za članstvo u Uniji.
Pritisak Moskve
Ipak, Armenija je pod snažnim pritiskom Rusije, koja ostaje važan trgovinski i sigurnosni partner te ima vojnu bazu u gradu Gyumriju. Moskva je uvela ograničenja na uvoz armenske mineralne vode i konjaka, što podsjeća na slične pokušaje korištenja gospodarskog utjecaja na susjede.
Vladimir Putin također je upozorio Pašinjana da su jeftine isporuke ruskog plina ugrožene ako Armenija nastavi s dubljom europskom integracijom. Zastupnici u Europskom parlamentu prošlog su tjedna pozvali EU da ode dalje od simbolike.
U neobvezujućoj rezoluciji Europski parlament zatražio je snažnu međunarodnu promatračku misiju za izbore, kibernetičku sigurnost za izbornu infrastrukturu i čvrste mjere protiv kupovine glasova.
Francuska zastupnica centra Nathalie Loiseau, koja je sudjelovala u izradi teksta, izjavila je: "Suočena sa svima koji pokušavaju izvršiti pritisak na armenske birače, zemlja se okreće Europskoj uniji za pomoć u održavanju slobodnih i poštenih izbora."