Grenland je u posljednja tri desetljeća izgubio ledenu površinu veličine 36 puta veće od New Yorka i pretvara se u zemlju punu močvara i šikara, pokazuje najnovija studija.
Količina vegetacije na Grenlandu udvostručila se između sredine 1980-ih i sredine 2010-ih jer su dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile.
Analizirajući satelitske snimke, znanstvenici su otkrili da je Grenland u tri desetljeća izgubio 28.707 četvornih kilometara leda i upozorili na niz utjecaja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice na klimatske promjene i razinu mora.
Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je, pak, dovelo do više temperature kopna. To je uzrokovalo topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Topljenje permafrosta također uzrokuje nestabilnost tla, što bi moglo utjecati na infrastrukturu i zgrade.
"Vidimo znakove da gubitak leda pokreće druge reakcije koje će rezultirati daljnjim gubitkom leda i daljnjim ozelenjavanjem Grenlanda. Led koji se smanjuje otkriva gole stijene koje potom naseljavaju tundra i na kraju grmlje", rekao je jedan od autora izvješća Jonathan Carrivick. "U isto vrijeme voda oslobođena topljenjem leda pomiče sediment i mulj, što na kraju stvara puno močvara", dodaje.
Regija se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta
Najveće povećanje guste močvarne vegetacije dogodilo se u blizini Kangerlussuaqa na jugozapadu i u izoliranim područjima na sjeveroistoku.
Znanstvenici kažu da više temperature zraka uzrokuju povlačenje leda i da se od 1970-ih regija zagrijava dvostruko brže od globalne prosječne stope. Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature zraka između 2007. i 2012. bile 3 Celzijeva stupnja više od prosjeka između 1979. i 2000. godine.
"Širenje vegetacije, koje se događa u tandemu s povlačenjem ledenjaka i ledene ploče, značajno mijenja protok sedimenata i hranjivih tvari u obalne vode", rekao je dr. Michael Grimes, glavni autor izvješća.
"Ove su promjene kritične, posebno za domorodačko stanovništvo čije se tradicionalne prakse lova za preživljavanje oslanjaju na stabilnost ovih osjetljivih ekosustava. Štoviše, gubitak ledene mase na Grenlandu značajno pridonosi globalnom porastu razine mora, trendu koji postavlja značajne izazove i sada i u budućnosti", dodao je.
Istraživači su iskoristili svoja otkrića kako bi razvili model za predviđanje onih područja na Grenlandu koja će vjerojatno doživjeti "značajne i ubrzane" promjene u budućnosti kako bi nastavili pratiti situaciju.
Posljedice za cijeli svijet
Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje.
Grenland je najveći otok na svijetu i uglavnom je prekriven ledom i ledenjacima. Oko 57.000 ljudi živi u zemlji, koja je autonomna država u sastavu Kraljevine Danske. Velik dio stanovništva je autohton i mnogi ljudi tamo se oslanjaju na prirodne ekosustave za svoj opstanak.
Grenland svakog sata gubi 30 milijuna tona leda
Studija iz siječnja pokazala je da Grenland svakog sata gubi gotovo 30 milijuna tona leda zbog klimatskih promjena, što je 20% više nego što se dosad smatralo. Znanstvenici su zabrinuti da bi nas takav dodatni priljev slatke vode koji se slijeva u sjeverni Atlantik mogao približiti kolapsu oceanskih struja (fenomen Amoc), s nesagledivim posljedicama za čovječanstvo.
Gubitak leda s Grenlanda kao posljedica globalnog zagrijavanja bilježi se već desetljećima. Tehnike koje se do danas koriste, kao što je mjerenje visine i težine ledenog pokrivača, dobre su u određivanju gubitaka leda koji završavaju u oceanu te podižu razinu mora.
Međutim, te tehnike ne mogu utvrditi povlačenje ledenjaka ispod razine mora u uskim fjordovima oko otoka. U navedenoj su studiji znanstvenici analizirali satelitske fotografije kako bi odredili krajnji položaj brojnih grenlandskih ledenjaka svakog mjeseca od 1985. do 2022. Fotografije su pokazale značajno povlačenje ledenjaka koje je u promatranom razdoblju iznosilo više od trilijun tona izgubljenog leda.
Najnovije informacije iz studije koja uspoređuje sva ostala mjerenja grenlandskog leda otkrile su da je 221 milijarda tona leda izgubljena svake godine od 2003. Ako se tome pridodaju još 43 milijarde tona protekle godine, računica kaže da Grenland gubi u prosjeku oko 30 milijuna tona leda na sat.
“Postoji određena zabrinutost da bi bilo koji mali izvor slatke vode mogao poslužiti kao 'točka preokreta' koja bi mogla izazvati sveobuhvatni kolaps Amoca, narušavajući globalne vremenske obrasce, ekosustave i globalnu sigurnost hrane. Ipak, slatka voda iz povlačenja ledenjaka Grenlanda trenutačno nije uključena u oceanografske modele, što znači da bi stvarne posljedice mogle biti još veće", objavili su autori studije.