KOMISIJA Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax je na današnjoj konferenciji za novinare ocijenila neprihvatljivima izmjene Zakona o trgovini kojima bi se ukinule odredbe o ograničavanju radnog vremena trgovina.
"Neobično je da se potiho donosi takva odluka nakon što je Sabor završio redovito zasjedanje. Čekalo se da se izbjegne procedura u Saboru i da se donese samostalna odluka koja zadire u pitanja koja su niz godina bila predmet diskusija", rekao je sisački biskup Vlado Košić.
On smatra da država time odustaje od reguliranja tog pitanja, a odluku o radu trgovina prepušta poslodavcima. Podsjetio je i da su crkvene institucije već upozoravale na potrebu zaštite radnika, provedene su velike javne rasprave, a u peticiji 2003. bilo je prikupljeno 350 tisuća potpisa protiv rada trgovina nedjeljom. "Želimo biti glas radnika, njih oko 220 tisuća u trgovinama, jer bi oni mogli izgubiti posao ako bi se željeli boriti za neradnu nedjelju", istaknuo je te dodao da ga čudi šutnja ženskih udruga s obzirom da su u trgovinama zaposlene većinom žene čija prava treba zaštititi.
Udar na obitelj, društvo i "fertilni kontingent žena"
Tajnik Komisije Gordan Črpić rekao je da se deregulacijom rada ne ugrožavaju samo radnici nego i cijelo društvo, ritam života i rada. "Ovom odlukom širi se potrošački mentalitet, stvaraju pretpostavke za zapadanje građana u dužničko ropstvo, a što je najvažnije, otvara se mogućnost da hrvatski građani budu jeftini radnici bez dostatnog odmora. Usto, kako je riječ o pretežno ženskoj populaciji fertilne dobi, a Hrvatska je u depopulaciji, riječ je i o udaru na obitelj. Deregulirani ritam rada značajnog dijela fertilnog kontingenta žena svakako nije mjera koja ide u prilog podizanju nataliteta, nego upravo suprotno", smatra on.
Također je upozorio da se dogovor o radnom vremenu ne može staviti na razinu trgovačkog lanca i blagajnice. "Kapitalist i radnik ne mogu biti u istoj pregovaračkoj poziciji, zato su potrebi snažni sindikati i regulacijska uloga države, a nakon financijske kataklizme u svijetu više ni najzadrtiji neoliberali ne zagovaraju odsutnost i distanciranje države", istaknuo je.
U izjavi se upozorava da slobodno određivanje radnog vremena trgovina može imati dugoročne posljedice za hrvatsko društvo, jer se širi potrošački mentalitet i pretpostavke za dužničko ropstvo. Komisija drži da treba zaštiti i državne interese, s obzirom da, navodi se, iscrpljivanje radnika znači njihovo pobolijevanje što u konačnici pada na teret države, a takav ritam rada utječe na obitelj, pad nataliteta i negativne posljedice za djecu zbog neprisutnosti majke u obitelji.
Argument turizma u korist rada nedjeljom Komisija smatra višestruko pogrešnim, s obzirom da mnoge turističke zemlje nemaju radne nedjelje. U izjavi se ističe i kako je odluka Ustavnog suda protivna europskoj pravnoj praksi, a sindikate se poziva na snažniju zaštitu hrvatskih radnika.