“NE želimo biti pokusni kunići”, “Ne damo naše zdravlje u koncesiju”, neke su od poruka sa subotnjeg prosvjeda protiv uvođenja 5G mreže koji je održan u više hrvatskih gradova. Trebamo li se zaista bojati 5G mreže?
>> U Zagrebu, Rijeci i Karlovcu prosvjed protiv 5G mreže, pogledajte poruke
Osijek će prvi dobiti 5G mrežu
Osijek će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će dobiti 5G mrežu, odnosno novu generaciju mobilnih komunikacija. Određivanje prvog hrvatskog 5G grada dio je ukupne politike EU-a koji je u sklopu plana "5G za Europu - Akcijski plan" prije četiri godine definirao smjernice za poticanje razvoja infrastrukture i usluga pokretnih komunikacija pete generacije.
5G će omogućiti operacije na daljinu
Nova generacija mreža ne znači samo brži internet za obične korisnike već omogućuje neke stvari koje su danas potpuno nezamislive, a koje mogu znatno unaprijediti život ljudi.
Iako protivnici 5G mreže strahuju od njihovog negativnog utjecaja na zdravlje, upravo bi medicina mogla značajno napredovati zahvaljujući njihovom uvođenju.
Zaključila je da su dokazi za postojanje povezanosti između izloženosti velikim razinama uporabe mobitela i povećanja broja tumora mozga ograničeni, odnosno da se ne može isključiti pogreška ili pristranost, te da je povezanost s drugim vrstama tumora nedovoljna da bi se mogla smatrati adekvatnom, rizik je svrstala u kategoriju 2B i pozvala na provođenje daljnjih istraživanja.
>> Šire se čudne teorije o novoj 5G mreži. Trebamo li se bojati njenog zračenja?
Prisjetimo se, čisto radi ilustracije, da u kategoriju dokazano kancerogenih tvari 1A spadaju, među ostalim, alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi, dok u kategoriju moguće kancerogenih 2B, među ostalim, spadaju mješavine tvari kao što su ekstrakt lista aloa vere, ukiseljeno povrće te pare benzina i dizela.
Danska studija na više od 400 tisuća ljudi pokazala da se pojavnost tumora smanjila iako ljudi koriste mobitele
Od pojave mobilne telefonije u 1980-ima do danas provedene su brojne znanstvene studije mogućih kancerogenih efekata elektromagnetskih valova koji se u njoj koriste. Neke su provedene u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima na životinjama – uglavnom na miševima i štakorima, dok su druge, epidemiološkog tipa, pokušale utvrditi je li se povećala učestalost raznih vrsta tumora kod korisnika mobitela. Ove druge, epidemiološke, budući da su pratile ljude kroz desetljeća, adresirale su i jedan od ključnih strahova - da zračenje komunikacijskih mreža možda ima neki kumulativni efekt čak i ako nema trenutni.
Jedna od najpoznatijih je velika danska studija koja je provedena na uzorku od 420.095 ljudi koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. Njezini rezultati pokazali su da se pojavnost tumora među korisnicima mobitela u tom razdoblju smanjila, a ne povećala. Naravno, to smanjenje ne treba pripisivati korištenju mobitela, već prije prestanku pušenja i drugim zdravstvenim odlukama. Ona je također pokazala da pojavnost tumora nije ovisila o količini korištenja mobitela.