Gorivo u Hrvatskoj je skupo zbog države, oporezuje se kao u Njemačkoj

Foto: Index

RAST cijene sirovine nafte na svjetskom tržištu se prelijeva na rast cijene goriva. Već duže se trguje cijenom višom od 100 dolara po barelu sirovine nafte, a cijene na hrvatskim benzinskim crpkama su najviše u povijesti.

Građani se s visokim cijenama suočavaju na različite načine, od kojih je jedan prelazak granice da bi se kupilo automobilsko gorivo u susjednim državama, gdje je jeftinije. I dok nisu čudne niže cijene u susjednim državama sa slabijim standardom i manjom kupovnom moći, kao što su BiH i Srbija, cijene su manje u bogatijoj Sloveniji te približno isto razvijenoj Mađarskoj.

Neki će za to okriviti pohlepu trgovaca, Putina i rat u Ukrajini, visoke marže ili nešto treće. Ali ako se raščlani konačna cijena litre goriva na dio koji je trgovačka marža, dio koji se odnosi na cijenu sirovine, cijenu prerade, prijevoza i poreze, jasno je na koga se odnosi najveći dio. To je država, tj. porezi i trošarine.

To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego u svakoj članici EU, ali se "porezni zagriz" države razlikuje od jedne do druge. U principu Hrvati plaćaju poreze kao u Njemačkoj s plaćama kao u Poljskoj.

Litra eurosupera 95 je skuplja u Hrvatskoj nego u Poljskoj isključivo zbog države

Europska komisija prati kretanje cijena goriva eurosuper 95 i dizela u državama članicama. Najnoviji podaci se odnose na 9. svibnja, ali rast cijena goriva od tada nije poremetio odnose i udio cijene koji se odnosi na državne poreze.

Prate se konačne cijene na benzinskim crpkama i cijene bez poreza pa se može izračunati udio države u konačnoj cijeni za svaku članicu EU.

Prema podacima Europske komisije, prosječna konačna cijena litre eurosupera 95 u Hrvatskoj na dan 9. svibnja je iznosila 1.706 eura, a cijena bez državnih poreza 0.906 eura. To znači da od konačne cijene država u Hrvatskoj uzima 46.89 posto, što je daleko najveći udio od svih subjekata koji sudjeluju u konačnoj cijeni.

Za usporedbu, u Njemačkoj je konačna cijena 2.093 eura, od čega se na državu odnosi 47.25 posto cijene, neznatno više nego u Hrvatskoj. Ali je i prosječna plaća otprilike tri puta veća pa je relativno gorivo daleko priuštivije prosječnom stanovniku Njemačke nego prosječnom stanovniku Hrvatske.

U Poljskoj, gdje je prosječna plaća slična kao u Hrvatskoj, konačna cijena litre eurosupera 95 je 1.454 eura, a udio države 30.47 posto, daleko manje nego u Hrvatskoj i Njemačkoj. Koliko su porezi bitan faktor u određivanju konačne cijene goriva dobro pokazuje činjenica da je cijena u Poljskoj bez poreza više od 10 posto veća nego u Hrvatskoj, a nakon oporezivanja je cijena u Hrvatskoj veća za više od 10 posto.

Raspon cijena među članicama EU je dosta širok, od 1.252 u Mađarskoj do 2.218 u Finskoj. Udio države je najmanji u Poljskoj i iznosi 30.47 posto, a najveći u Malti, gdje iznosi 56.27 posto. Prosjek država EU je 1.797 eura, s udjelom države 45.41 posto. Znači da je državno oporezivanje jedne litre eurosupera 95 u Hrvatskoj veće nego što je prosjek EU.

Ponderirani prosjek EU, što se odnosi na prosjek EU korigiran za veličinu država (npr. u običnom prosjeku Njemačka i Hrvatska jednako utječu, a u ponderiranom je utjecaj Njemačke na prosjek veći zbog toga što je Njemačka veća država), je 45.30 i to je porezno opterećenje veće u Hrvatskoj nego na razini EU.

Dizel bi bio jeftiniji od prosjeka EU, da porezi nisu veći od prosjeka EU

Porezni zagriz države je nešto manji kod dizela u svim državama EU, ali Hrvatska je i tu iznad prosjeka. Prosjek svih članica EU je 1.797 eura po litri pa je Hrvatska s prosječnom konačnom cijenom od 1.852 i cjenovno iznad prosjeka EU, ne samo po pitanju poreznog zagriza države kao kod eurosupera 95.

Temeljna cijena, bez poreza, u Hrvatskoj je na dan 9. svibnja iznosila 1.102 eura, što je manje od prosjeka EU. Ali zbog toga što je udio poreza u konačnoj cijeni u Hrvatskoj za dizel 40.50 posto, a prosjek EU je 35.01 posto, i konačna cijena je na kraju veća u Hrvatskoj.

Čak je po pitanju dizela udio države u cijeni veći u Hrvatskoj (40.50 posto) nego u Njemačkoj (38.65 posto). Konačna cijena je viša, 2.075 u Njemačkoj, a 1.852 u Hrvatskoj, ali su plaće u Njemačkoj otprilike tri pute veće nego u Hrvatskoj, pa je litra dizela puno priuštivija prosječnom Nijemcu nego Hrvatu.

Konačna cijena litre dizela u Poljskoj je 1.584 eura, puno manje nego u Hrvatskoj (1.852 eura), i to isključivo zbog daleko većeg poreza. Cijena bez poreza u Poljskoj je 1.159 eura, više nego u Hrvatskoj gdje je 1.102 eura, ali je porez daleko manji i udio države u konačnoj cijeni iznosi 26.83 posto, dok je u Hrvatskoj 40.50 posto. Znači da su u Hrvatskoj porezi kao u Poljskoj, cijene bi bile manje nego u Poljskoj, umjesto veće kao sada.

Zašto su cijene goriva u Sloveniji i Mađarskoj puno manje nego u Hrvatskoj?

Cijene u susjednoj Sloveniji i Mađarskoj su manje nego u Hrvatskoj, ali to se djelomično može objasniti visinom poreza. U Mađarskoj je udio države u konačnoj cijeni eurosupera 95 41.05 posto, Sloveniji 45.42 posto, a Hrvatskoj 46.89 posto.

O čudno niskim cijenama goriva u Sloveniji i Mađarskoj smo pitali Igora Dekanića, stručnjaka za energetiku i redovitog profesora na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

"Cijene goriva u Sloveniji i Mađarskoj nisu opterećene tolikim davanjima kao u Hrvatskoj. Slovenija ima nešto niži PDV od Hrvatske, 22, a ne 25 posto. Mađarska ima višu stopu PDV-a od Hrvatske, 27 posto. Međutim, kod nas najveći dio otplate kredita za izgradnju autocesta, cesta i obnove željezničke infrastrukture preko sustava trošarina ide iz cijene goriva i to je glavni razlog skuplje cijene kod nas", objašnjava Dekanić.

"Osim toga, Mađarska je ograničila cijene goriva što je u nas učinjeno samo u početku krize potkraj prošle godine. Slovenija nema svoje naftne industrije, ona samo uvozi naftne derivate, dok Mađarska upravlja i svojom i de facto našom naftnom industrijom. To bi također mogao biti dodatni razlog nižih cijena u obje navedene zemlje", zaključuje.

Ali i temeljna cijena, prije poreza, manja je u tim državama. Među manjima su u EU. Posebno je to čudno za Sloveniju, koja nema vlastitih izvora nafte ni naftnu rafineriju. Najviše prerađene nafte uvozi iz Rusije i Italije.

Mađarska, osim što sama proizvodi naftu, jako puno uvozi iz Rusije. Je li slučajnost da države s jednim od najnižih cijena u EU uvoze sirovinu naftu dominantno iz Rusije?

Od poreza na gorivo se financira državni proračun i državne kompanije

Jasno je, država koja ima najveći udio u konačnoj cijeni litre goriva može indirektno kontrolirati njegovu cijenu. Samo PDV čini 20 posto konačne cijene (stopa 25 posto), a na litru se obračunavaju i trošarine. Čak i kada uračunamo nedavno smanjenje trošarina na litru benzina od 0.40 lipa i litru dizela od 0.20, najviše od prodaje goriva zaradi država, a tek onda distributer i proizvođač.

Iz tih trošarina se financiraju infrastruktura željeznica u Hrvatskoj te državne kompanije Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. Zakon o trošarinama izričito kaže da su trošarine porez, a kako se PDV obračunava na cijenu u koju je uključena trošarina, tako se radi o porezu na porez, odnosno dvostrukom oporezivanju.

Trenutno se osim PDV-a, koji čini petinu cijene, plaća 3.46 kuna po litri eurosupera 95. Trošarina je prihod državnog proračuna. Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine se za svaku litru benzina izdvaja 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarine idu prvo u državni proračun, a zakonima je određeno da se određeni dio trošarina transferira navedenim državnim kompanijama.

Osim PDV-a, koji čini petinu cijene, po litri dizela se plaća 2.86 kuna trošarina. Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine naplaćene po litri izdvaja se 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarina se prvo prikupi u proračunu i onda se prema spomenutim zakonima šalje navedenim kompanijama.

Država rastom cijena goriva sve više zarađuje, jer što je veća cijena to je veći i PDV. Paradoksalno, dok sve više zarađuje zbog rasta cijena, njen "ugriz" je sve manji jer su trošarine fiksne.

Država, da želi, može smanjiti cijene goriva bez ikakvih ograničenja, limitiranja i fiksiranja. Samo da smanji svoje apetite.