ZVUČI nestvarno jer su hrvatski građani navikli da zemlja u kojoj žive zaostaje za usporedivim državama, ali ove bi godine Hrvatska mogla biti jedna od najuspješnijih država na svijetu po ekonomskom napretku. Ne samo da je ekonomski rast među većima u Europi i razvijenom svijetu nego čak posramljuje većinu zemalja u razvoju.
Ekonomski pesimizam duboko je usađen u hrvatsko društvo, s dobrim razlogom. Hrvatska je i do zadnje krize rasla sporije od usporedivih zemalja, a krive odluke koje su državne vlasti donosile za vrijeme krize upropastile su gospodarstvo Hrvatske. Kriza je trajala šest godina, puno dulje nego u drugim državama, a Hrvatska je iz nje izašla sa slomljenim gospodarstvom i visokim državnim dugom.
Ove godine bilježi jako dobre ekonomske pokazatelje, barem s obzirom na situaciju u kojoj se svijet nalazi. Dakako, probleme kao što su inflacija i rast cijena energenata Hrvatska dijeli s ostalim državama, ali gospodarstvo dobro usklađuje s tektonskim promjenama u svijetu.
Hrvatska je ekonomski rasla brže od ostatka svijeta
Rezultati za ovu godinu bit će poznati tek u prvim mjesecima sljedeće godine, ali predviđanja su i više nego dobra. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će 2022. BDP Hrvatske narasti za 5.9 posto, što je čak pesimistično u odnosu na ostale institucije.
Europska Komisija očekuje rast za 6 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) za 6.3 posto, a Svjetska banka 6.4 posto. Bez obzira na to koje se očekivanje obistini, gospodarstvo Hrvatske ima jednu od najvećih stopa rasta u Europi. Točnije, MMF procjenjuje da će samo Irska i Portugal ostvariti bolji gospodarski rast.
Hrvatska je većinu godina 21. stoljeća zaostajala za svijetom, u smislu da je godišnji rast gospodarstva bio manji nego ekonomski rast cijelog svijeta. Posebno je bilo vidljivo zaostajanje za ostalim državama tzv. Nove Europe, čak i prije krize 2008., a posebno u godinama nakon nje.
Ove godine očekuje se puno manji rast svjetske ekonomije (3.2 posto) u odnosu na ekonomiju Hrvatske (5.9 posto). To je, doduše, sporedna vijest jer se isto događalo i prije. No odlična je vijest to što je Hrvatska rasla brže od zemalja u razvoju, što se zadnji put dogodilo prije dvadeset godina.
Na globalnom planu 2022. Hrvatska je bila ekonomski uspješnija od Kine, čiji je rast BDP-a iznosio između 2.7 posto (procjena Svjetske banke) i 3.2 posto (procjena MMF-a). Dotad se nikad u povijesti nije dogodilo da Hrvatska ima godišnji rast BDP-a tri postotna boda veći od Kine.
Više nije druga najsiromašnija država EU
Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo je da manje razvijene zemlje ostvaruju veće stope rasta i time sustižu razvijene zemlje, koje su blizu maksimalne razine dohotka i sporije rastu.
Od 2009. do 2014. Hrvatska je zaostajala za svima; razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i općenito za svijetom. Standard razvijenih zemalja bio je sve dalje, a one nerazvijene su se sve više približavale standardu Hrvatske.
2022. je posebna godina zbog toga što se trend preokrenuo, Hrvatska se približava razvijenim zemljama brže od većine nerazvijenijih država. Ta promjena je vidljiva i unutar EU pa od prošle godine Hrvatska više nije druga najnerazvijenija članica.
BDP po stanovniku korigiran za razliku u cijenama još je 2021. iznosio 70 posto prosjeka EU, a ove godine taj će pokazatelj biti još bolji. Prve godine nakon izlaza iz šestogodišnje krize, 2015., Hrvatska je imala 61 posto prosjeka EU. Još pretkrizne 2008. bila je na 63 posto prosjeka EU, što znači da je Hrvatska bogatija (ili manje siromašna) u odnosu na ostatak EU više nego ikad prije.
Niska nezaposlenost, isti broj zaposlenih kao 2008.
BDP je pokazatelj opće slike gospodarstva, ali i prema drugim pokazateljima Hrvatska je ostvarila velik napredak. U listopadu ove godine nezaposlenost je iznosila 6.5 posto te je Hrvatska ušla u eurozonu kad je njena stopa nezaposlenosti bila ista kao prosjek zemalja koje koriste euro (6.5 posto).
To je još uvijek iznad prosjeka nezaposlenosti EU, koji iznosi 6 posto. Ipak, razlika je daleko manja nego isti mjesec 2014., zadnje godine krize u Hrvatsko, kad je sa stopom nezaposlenosti do 16.9 posto bila treća najgora država Europske unije.
Posebno velik napredak napravljen je po pitanju nezaposlenosti mladih jer je Hrvatska prije izlaska iz krize bila treća najgora u EU, a nezaposlenost mladih je iznosila oko 40 posto. Čak i prije krize Hrvatska je imala problem sa zapošljavanjem mladih pa gotovo svaka četvrta mlada osoba nije bila zaposlena.
Danas čak zemlje poput Švedske, Belgije, Francuske i Finske imaju veći problem nezaposlenosti mladih od Hrvatske. Nažalost, to nije rezultat samo poboljšanja ekonomskog stanja u zemlji. Nakon ulaska u EU i otvaranja granica deseci tisuća mladih ljudi otišli su u zemlje zapadne Europe, što ozbiljno narušava perspektivu za ekonomski i demografski oporavak u budućnosti.
Unatoč iseljavanju, danas je u Hrvatskoj više zaposlenih nego 2008., kad je bilo oko pola milijuna ljudi manje. Stoga Hrvatska zasad nije izgubila ekonomski potencijal jer su uglavnom odlazili oni koji se nisu mogli zaposliti u Hrvatskoj. To je pomoglo riješiti problem nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, ali pitanje je koju će Hrvatska cijenu za to platiti u budućnosti.
Izvoz snažno raste
Da se ne radi o iluziji rasta BDP-a, nego o stvarnom rastu gospodarstva, pokazuju podaci o izvozu. U 2021. ostvaren je izvoz proizvoda od 18.4 milijarde eura, što je apsolutni povijesni rekord i za 23.5 posto više nego prethodne godine. Uz to je pokrivenost uvoza izvozom bila 67 posto, što se nije dogodilo od ranih 90-ih.
Nekih godina pokrivenost je znala biti i manje od 50 posto pa se radi o fenomenalnom podatku. Iako se stanje popravlja, još uvijek se radi o lošoj pokrivenosti, bez obzira na to što je Hrvatska turistička država.
Dosadašnji podaci za 2022. pokazuju još bolje rezultate. Od početka godine do kraja kolovoza izvoz je rastao za trećinu (33 posto), tj. izvezeno je 4 milijarde eura vrijednosti proizvoda više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je rastao još jače pa se povećao negativni trgovinski saldo i pokrivenost pala na 58 posto, ali ipak se radi o odličnim rezultatima.
Dvije godine pandemije dovele su do procesa "nearshoringa", kojim se smanjuje višedesetljetna praksa da kompanije sa Zapada sele proizvodnju u daleke zemlje Istočne Azije (primarno Kinu). Kompanije iz SAD-a i zapadne Europe uvidjele su koliko su im ranjivi dobavni lanci u slučaju velikih ekonomskih šokova, koliko ovise o dobavljačima iz Kine i ostatka istočne Azije, pa sele dio proizvodnje i nabavnih lanaca u geografski bliže države.
To je velika prilika za Hrvatsku, kao i ostale države u regiji, koje također bilježe rekordan rast izvoza. Osim za privlačenje stranih investicija, dobra je to vijest i za domaće proizvođače jer imaju priliku istisnuti dobavljače iz Azije argumentima "nearshoringa".
Još nisu objavljeni podaci za studeni i prosinac, ali ako rast izvoza bude istog intenziteta kao prvih deset mjeseci, Hrvatska bi mogla u 2022. ukupno ostvariti 24.5 milijardi eura robnog izvoza. Treba naglasiti da su neobično visoke stope rasta izvoza u 2021. i 2022. dijelom rezultat rasta proizvođačkih cijena, ali čak i kada se korigira za to rast izvoza u 2021. je snažnih 7.5 posto, a u prvih deset mjeseci 2022. 12.3 posto.
Inflacija je bila glavni ekonomski problem 2022., a bit će i 2023.
Dobru makroekonomsku sliku s obzirom na svjetska kretanja kvari inflacija, ali i taj problem Hrvatska dijeli s drugim državama. Inflacija je prešla 13 posto, više od prosjeka EU, i zbog toga realne plaće padaju. U listopadu je realna plaća bila 4.2 posto manja nego isti mjesec prošle godine, što znači da unatoč rastu prosječne plaće, ona zbog rasta cijena vrijedi manje, točnije, s njom se može kupiti manje proizvoda i usluga.
Dobra vijest je da zadnjih par mjeseci prosječna plaća raste i u realnom iznosu jer se nastavlja rast plaća, a cijene rastu sve manje. U SAD-u i eurozoni trend se već preokrenuo pa stopa inflacije pada. Taj efekt će nekoliko mjeseci kasniti u Hrvatskoj, ali cijene nafte, plina i hrane na svjetskim tržištima već dulje padaju pa se očekuje smirivanje inflacije u 2023. i povratak realnog rasta plaća.
Pod uvjetom da se pad cijena hrane, nafte, plina i ostalih sirovina na svjetskom tržištu nastavi, inflacija će u 2023. biti manja nego ove godine. Hrvatska narodna banka (HNB) prognozira rast BDP-a od 1.4 posto i pad inflacije na 7.5 posto.
Uvođenje eura, jeftinije zaduživanje za državu i građane
Ulazak u eurozonu neće ozbiljnije djelovati na cijene, ali će djelovati u smjeru pada kamatnih stopa na zaduživanje u bankama. Problem je to što zbog podizanja referentnih kamatnih stopa gotovo svih središnjih banaka u svijetu, uključujući i Europsku središnju banku (ECB), nužno rastu i kamate građanima u bankama.
Prihvaćanjem eura i eliminacijom valutnog rizika smanjuju se kamatne stope u bankama, ali postoji i kontraefekt zbog globalnog trenda rasta kamata. Trend globalnog rasta kamata dogodio bi se bez obzira na prihvaćanje eura, ali će ga uvođenje eura smanjiti, možda i poništiti.
Već nekoliko mjeseci prije nego što je ušla u eurozonu Hrvatska se jeftinije zaduživala od sličnih država koje nisu na putu prema euru. Prinos na desetogodišnju obveznicu Hrvatske, što je glavni instrument zaduživanja države, manji je do 4 posto.
S druge strane, države slične ekonomske snage i s manjim udjelom javnog duga u BDP-u skuplje se zadužuju jer nisu na putu u eurozonu. Prinos na desetogodišnje obveznice Mađarske je iznad 8.5 posto, Rumunjske iznad 8 posto, Poljske iznad 6.5 posto, Češke iznad 4.5 posto.
2023. će biti izazovna godina
Ima još dobrih vijesti, kao što je pozitivna platna bilanca Hrvatske i pad udjela javnog duga u BDP-u (iako apsolutno raste). Naravno, to ne znači da je 2022. bila fantastična godina, za Hrvatsku ili bilo koju drugu državu na svijetu. Ali s obzirom na sve okolnosti, Hrvatska je dobro prošla. Dapače, ima jedan od većih porasta gospodarstva u svijetu, pogotovo među razvijenijim državama.
Nažalost, 2023. će biti puno izazovnija. Ništa od onoga što se događalo tijekom 2022. i što je bilo izvor nestabilnosti nije riješeno. Većina analitičara očekuje blagu i kratkotrajnu recesiju, a velike države, poput Njemačke i Italije, ostvarit će pad BDP-a.
To je za Hrvatsku loša vijest jer se radi o najvećim izvoznim tržištima i zemljama iz kojih dolazi jako puno turista. Ekonomske sudbine država EU tijesno su povezane i Hrvatska ne može izbjeći prelijevanje krize iz njih.
Pad narudžbi proizvoda iz Njemačke i Italije više će naštetiti od hipotetskog smanjenja broja turista iz tih zemalja jer prerađivačka industrija zapošljava najviše ljudi u Hrvatskoj. Blaga recesija u Njemačkoj ne bi trebala jako naštetiti turizmu Hrvatske jer je stanovništvu Njemačke godišnji odmor u inozemstvu već postao nužno dobro, tj. usluga, a ne luksuz. To znači da pad prihoda relativno slabo snižava kupnju, u ovom slučaju odlazak na ljetovanje u Hrvatsku.
2022. je bila neobično dobra za Hrvatsku, ali, nažalost, sve ukazuje na to da se radi o iznimci, a ne pravilu. Udio turizma u gospodarstvu je u rangu otočnih država Kariba, od 18 do 25 posto, ovisno o korištenoj metodologiji, a javni sektor je neefikasan i skup s obzirom na svoju učinkovitost i kvalitetu.
Država svojom veličinom i brojem državnih kompanija još ima prevelik utjecaj u gospodarstvu, uvoz i izvoz po stanovniku su niski za malu zemlju, poljoprivredno zemljište je jedno od najbezvrjednijih u EU.
Hrvatska će se dugoročno, bez ozbiljnih strukturnih reformi, vratiti na put zaostajanja za razvijenim zemljama, a svijet će nastaviti napredovati. A za ozbiljne reforme nema hrabrosti, volje ni želje u hrvatskom društvu i politici.