ZBOG koronakrize hrvatskom društvu prijeti prava eksplozija siromaštva, upozoravaju stručnjaci.
Sve će, kažu za Index, ovisiti o tome koliko će dugo trajati kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa, posebno na tržištu rada. No, puno će toga ovisiti i o državi, odnosno o mjerama koje će ona provesti kako bi spriječila padanje stotina tisuća građana u zatvoreni krug siromaštva.
Najugroženiji su nezaposleni i radnici u uslužnim djelatnostima te stariji građani
Koliko bi točno siromašnih u Hrvatskoj mogla proizvesti koronakriza, nitko se u ovom trenutku ne usuđuje prognozirati. Ipak, upozoravaju naši sugovornici, najugroženije skupine su nezaposleni, kojima koronakriza dodatno umanjuje šanse za novo zaposlenje, zatim radno neaktivno stanovništvo, kao i stariji građani te zaposleni u djelatnostima koje je koronakriza bacila na koljena, poput turizma, ugostiteljstva, prometa i ostalih usluga. K tome, prijetnja života ispod granice siromaštva znatno je veća za radnike koji imaju labaviji radni odnos, poput onih s ugovorima na određeno vrijeme, honoraraca, sezonaca i samozaposlenih nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme.
"Teško je u ovom trenutku prognozirati koliko bi ljudi u Hrvatskoj zbog koronakrize moglo pasti u siromaštvo, no jasno je da će taj broj rasti. Sve će ovisiti o rastu nezaposlenosti i smanjenju plaća koje je u dijelu gospodarstva već krenulo. Ako dođe do značajnijeg smanjenja ukupnih dohodaka i većeg rasta nezaposlenosti, to će mnoge gurnuti u siromaštvo. Tu govorimo možda i o nekoliko stotina tisuća ljudi, ovisno o dinamici krize", kaže za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Sve će ovisiti o stanju na tržištu rada
"Kretanje siromaštva povezano je ponajprije sa stanjem na tržištu rada, sve će ovisiti o tome što će se događati s radnim mjestima. Ako dođe do šoka na tržištu rada, ako se dogodi velik broj otkaza, onda bi to dovelo do rasta siromaštva", ističe za Index profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zoran Šućur.
Dodaje kako je u dobrim godinama, odnosno u vremenima gospodarskog uzleta, manje ljudi u opasnosti od pada preko ruba siromaštva nego u vremenima krize. Potvrđuje to i podatak državne statistike, prema kojem je stopa rizika od siromaštva lani smanjena na i dalje vrlo visokih 18,3 posto.
Rizik od siromaštva u Hrvatskoj znatno veći nego u Sloveniji i Mađarskoj
Prema podacima koje objavljuju DZS i Eurostat, Hrvatska po udjelu građana kojima je siromaštvo realna prijetnja spada među članice EU s velikim rizikom od siromaštva. U 2018. godini, primjerice, u riziku od siromaštva bilo je 19,3 posto hrvatskih građana ili gotovo svaki peti. To je više od prosjeka EU, koji je iznosio 17 posto, te znatno više nego u Sloveniji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 13,3 posto, i Mađarskoj, u kojoj je rizik od siromaštva predstavljao prijetnju za 12,8 posto građana.
Po stopi rizika od siromaštva Hrvatska je 2018., pokazuju podaci državne i europske statistike, bila najbliža Italiji, u kojoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,3 posto. No, bili smo nešto gori od Grčke, u kojoj je siromaštvo, ili opasnost od pada u siromaštvo, bila izgledna za 18,5 posto građana. Slabu utjehu nam može predstavljati podatak da je opasnost pada u siromaštvo u EU znatno veća u Rumunjskoj, u kojoj je stopa rizika od siromaštva 2018. godine iznosila 23,5 posto, i Bugarskoj, 22 posto, kao i u baltičkim državama.
U EU siromaštvo najviše prijeti Rumunjima i Bugarima, a najmanje Česima
Siromaštvo, s druge strane, u EU, čini se, najmanje ugrožava Čehe, budući da je stopa rizika od siromaštva u Češkoj 2018. godine iznosila manje od 10 posto. No, lani je i u njoj, kako pokazuju podaci DZS-a i Eurostata, dosegnula taj prag. Bolje od drugih u EU klubu po tom pokazatelju stoje i skandinavske članice EU.
Stopa rizika od siromaštva temelji se na anketi koju provodi DZS i uzima u obzir veličinu dohotka kućanstva i njegova primanja. Prag rizika od siromaštva u 2018. godini, objašnjavaju u DZS-u, za jednočlano je kućanstvo iznosio 29.820 kuna, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosio 62.622 kuna na godinu. U prošloj je godini, zbog rasta plaća, prag nešto porastao pa je, prema podacima DZS-a, iznosio 32.520 kuna godišnje za jednočlano kućanstvo te 68.292 kuna za četveročlanu obitelj.
Ipak, svi koji su ispod tako definirane granice siromaštva ne smatraju se automatski i siromašnima, ističu u DZS-u. Taj pokazatelj, naime, uključuje kako one koji su stvarno siromašni tako i one koji žive na rubu siromaštva.
Istječu moratoriji na kredite i ovrhe, to će biti problem za mnoge građane
"U Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva već godinama iznosi između 19 i 21 posto, što znači da je siromaštvo realna prijetnja za otprilike petinu stanovnika. No, ako se obistini negativan scenarij na tržištu rada i ako krene masovnije rezanje plaća, onda bi rizik od siromaštva svakako porastao i siromaštvo bi moglo, iako se to sada ne može točno prognozirati, predstavljati opasnost i za svakog četvrtog građanina", napominje Bejaković.
I Bejaković i Šućur pritom upozoravaju kako se uskoro odmrzavaju i kreditne obveze i ovrhe. Za mnoge će građane, dodaju, to predstavljati velik udar na kućne budžete.
Svjetska banka upozorava da svijetu zbog koronakrize prijeti pravi tsunami siromaštva
Na rizik od snažnog rasta siromaštva u svijetu ovih je dana upozorila i Svjetska banka. U novom dvogodišnjem Izvješću o siromaštvu i zajedničkom prosperitetu stručnjaci te međunarodne financijske institucije upozoravaju da bi pandemija koronavirusa i kriza koju je ona izazvala ove godine u ekstremno siromaštvo mogla gurnuti od 88 do čak 115 milijuna ljudi, a ukupan broj do 2021. godine bi mogao iznositi 150 milijuna, ovisno o tome koliko će potonuti svjetska ekonomija.
"Ekstremno siromaštvo, definirano kao život s manje od 1,90 američkih dolara na dan, vjerojatno će 2020. pogoditi između 9,1 i 9,4 posto svjetskoga stanovništva. To bi značilo povratak na stopu od 9,2 posto iz 2017. Da pandemija nije tako duboko potresla svijet, očekivana stopa siromaštva bi u 2020. pala na 7,9 posto", ocjenjuje se u izvješću Svjetske banke.
Drugim riječima, koronakriza će izbrisati ono što se u svijetu proteklih godina radilo na smanjenju siromaštva. Svijet bi posebno trebalo zabrinuti da se rast siromaštva očekuje u zemljama koje su i do sada spadale među rekordere po broju i udjelu siromašnih - dakle, u najsiromašnijim zemljama, dok bi udar na bogatije države ipak trebao biti nešto blaži. No, to ne znači da će one izbjeći novu plimu siromašnih.
Što može učiniti država?
Za Hrvatsku je, kaže Bejaković, sreća što ima razmjerno malo apsolutno siromašnih na način na koji to definiraju međunarodne institucije. One ipak u kalkulacije uvrštavaju sve zemlje svijeta, kako one bogatije tako i one siromašnije. Sve to, međutim, ne znači da novi val siromašnih koje je proizvela ili će tek proizvesti koronakriza država treba mirno promatrati.
"Ljudima se može pomoći jačanjem transfera iz državnog proračuna. Jasno je da se ne može pomoći svima, ali mnogima ipak može. Država je dosad pomogla tvrtkama, korist od čega su imali i zaposleni u njima, ali sada je trenutak da se pomogne ugroženim građanima", napominje Bejaković.
Kao mjere kojima bi država mogla pomoći spominje povećanje prava nezaposlenih. Primjerice, moglo bi se privremeno, dok traje koronakriza, produljiti razdoblje primanja naknada na burzi rada ili povećati socijalna pomoć. Slične prijedloge daje i Šućur.
"Država bi više pozornosti trebala posvetiti naknadama za nezaposlene i socijalnoj skrbi za najugroženije skupine. Mogla bi, primjerice, olabaviti uvjete za primanje naknada za nezaposlene ili privremeno, dok traje kriza, produljiti razdoblje njihova korištenja, što je napravila Njemačka. Trebala bi povećati i socijalne naknade, poput dječjeg doplatka koji je jako mali", zaključuje Šućur.